Character
Building (educação do caráter) ne’e kona-ba saida? Imajina
mundu ne’ebé nakonu ho domin, dame no paz, maibé tansá paraízu ne’ebé ita
hakarak la mosu iha realidade? Mundu ne’e la sai paraízu tanba ita nunka hanoin
no halo sai realidade. Ita sempre hanorin malu iha moris ho halalok a’at sira,
no hahalok di’ak sira la horik buras iha mundu ne’ebé ita hela. Maibé hahalok
di’ak sira mak murak-mean ne’ebé soi kbiit boot liu, ne’ebé halo ema moris iha
paraízu ida reál. No ida-ne’e, uainhira ita hahu iha mundu edukasaun.
Monday, December 21, 2015
Sunday, December 13, 2015
Rezisténsia Povu Atabai Kontra Kolonialista Portuges
Historia
Kona-ba Kapir Bia Banas Kontra
Alferis
Francisco Duarte Alias Arbiru
A.
Molok
Portuges Ukun
Uluk
liu, rai Atabai horik de’it ho reinu Kutubaba, iha de’it reinu ida no ho ninia
ukun nain dahuluk mak liurai Rapobuti. Reinu ida ne’e moris livre tebtebes,
sira organiza malu halo to’os , hakiak balada sira no mós kuda aifuan oioin ba
sira nia to’os. Durante liurai Rapobuti ninia ukun, kuaze buat barak la’o di’ak
tebtebes no povu sira gosta sira nia ukun nain ne’e. Povu oferese sira nia
knaar folin ba liurai hanesan prezente,
tanba liurai ninia di’ak, ukun ho domin, dame no livre. Naran Rapobuti
hafó ba ema ne’ebé hahalok di’ak, ukun ho laran moos no soi domin ba ninia povu
sira.
Monday, November 16, 2015
India Oferese Oportunidade ba Timoroan
Governu Indianu ofesere oportunidade kapasitasaun rekursu
umanu no mós kooperasaun iha área dezenvolvimentu ekonomia nian ba Governu
Timor-Leste. Asuntu ida-ne’e hatete liuhusi
embasador indianu ba Indonézia no Timor-Leste Gurjit Singh uainhira halo
sorumutu ho vise-ministru MCIA Nino Pereira iha Fomentu, Mandarin, Dili (07/10).
Gurjit esklarese, Governu India
ajuda ona nasaun barak iha aspetu ekonomia no mós dezenvolvimentu rekursu
umanu. Tanba ne’e, Governu India mós hakarak estabelese kooperasaun ho
nasaun-foin-dezenvolve sira, hanesan Timor-Leste, no nasaun seluk iha rejiaun
ázia nian.
Kuandu Foinsa’e Iha Abilidade
Indústria nu’udar setor ne’ebé bele kria oportunidade traballu no valor
adesionadu (value added) ba produtu komersiál sira. Maibé timoroan foinsa’e
sira presiza iha prontidaun oinsá bele simu investimentu iha setor ne’e iha
futuru.
Dezenvolvimentu iha Timor-Leste ezije partisipasaun timoroan tomak nian. Timoroan ida-idak iha dever atu kontribui ba prosperidade nasaun no povu nian. Maibé rekursu umanu sai hanesan faktor importante liu, kuandu iha foinsa’e ne’ebé iha abilidade no koñesimentu klean iha área importante sira, ajuda lisuk hodi aselera prosesu dezenvolvimentu nasionál.
Tuesday, October 13, 2015
Governu Harii Tan Fatin Kristalizasaun Masin
Nesesidade bázika sira iha Timor-Leste dauda’uk ne’e
depende maka’as ba importasaun. Masin hanesan mós produtu ida husi seluk ne’ebé hetan importasaun ho kuantidade hamutuk 3000
tonelada tinan-tinan. Importasaun ne’e responde de’it nesesidade konsumu husi
populasaun iha nasaun ne’e.
Produsaun masin ho metódu tradisionál
kleur ona hala’o iha Timor-Leste. Komunidade sira ne’ebé hela besik iha área kosteira
(tasi-ibun) barak mak halo knaar hanesan agrikultor masin. Metódu
prosesamentu masin ne’e utiliza ai-sunuk, kuru
tasi-been no tein iha kalen ne’ebé halo ona sai sanan tein-masin nian. Metódu
ida-ne’e presiza sakrifisiu boot tebtebes, no mós la hamaluk ho ambiente.
Sunday, October 11, 2015
Mundu Sei Fó Malisan Hasoru Ema Hahalok Aat
Ema umanu mak
kriatura ne’ebé iha kbiit no matenek, ne’ebé mak Maromak kria iha mundu hodi
tau matan ba kriatura sira seluk no mós mundu. Mundu, planeta datoluk husi loromatan ne’ebé nakonu ho
kriatura oioin no boot liu planeta ualu seluk.
Iha Timor-Leste, dalabarak ita sai
sasin ba hahalok sira ne’ebé la hamaluk ho ita-nia horik-leun (Ambiente). Kasador
sira ohó nafatin balada fuik ne’ebé ninia jerasaun besik atu mohu. Sunu arbiru
duut no ai moris sira ne’ebé hametin rai no mós satan bee ba tempu naruk. Toos-nain
ne’ebé liman katar muda ninia toos husi fatin ida ba fali fatin seluk. Mundu
sei fó malisan hasoru ema nian hahalok aat sira-ne’e.
Friday, October 9, 2015
Refunsiona Merkadu Salele Tenke Iha Koordenasaun Serbisu
Ministériu
Komérsiu, Indústria no Ambiente identifika ona problema ne’ebé durante ne’e
difikulta funsionamentu merkadu Salele inklui merkadu sira iha munisipiu seluk.
Tuir Vise-Ministru Nino Pereira, funsionamentu merkadu ne’ebé
Governu harii tiha ona sai hanesan preokupasaun públiku, tanba merkadu barak
ne’ebé harii mak abandonadu. Maibé Governu kontinua buka no identifika bareira
sira-ne’ebé hanetik dezenvolvimentu ekonomia nasaun ne’e nian.
“Presiza duni halo serbisu koordenasaun di’ak hosi nasionál
to’o iha munisipál; tenke estabelese serbisu koordenasaun ho autoridade
munisipál, autoridade postu administrativu no mós
Friday, September 25, 2015
MCIA Lansa Produtu Masin ba Merkadu Nasionál
Ministério do Comérçio Indústria e Ambiente (MCIA)
segunda foin lalais (21/09) lansa produtu masin no inagura fatin prosesamentu
masin iha Ulmera, Munisipiu Likisa.
Iha
serimonia refere, ministru sesante atuál Ministru Edukasaun no Ministru
Koordenador asuntu Sosiál António da Conceção husu povu Timor-Leste kontribui
promosaun produtu masin, nune’e bele redus importasaun masin iha Timor-Leste.
“Kompañia
tenke faan ho presu ne’ebé bele kompete iha merkadu, para povu Timor-Leste bele
iha kbiit sosa no mós bele lalais ajuda hamenus kuantidade importasaun masin.” Hateten
António iha ninia diskursu.
Thursday, September 24, 2015
MCIA Asegura Rezerva Aihaan Ba Krize Alimentár
Mudansa klimátika globál fó efeitu ba ema tomak iha mundu. Ohin loron sosiedade iha mundu tomak preokupa ho asuntu ne’e. Institusaun oioin hahu halo serbisu sira oinsá bele asegura efeitu husi mudansa klimátika ne’e. Mudansa ne’e bele fó efeitu ba bailoro-naruk no hamlaha tempu naruk.
Vise-Ministru Komérsiu Indústria no Ambiente Nino Pereira iha enkontru ho diretor rejionál World Food Program David Kaatwad, foka preparativa Timor-Leste nian hasoru fenomena naturál El-Nino iha futuru. Durante enkontru vise-ministru no diretor rejionál WFP mós diskute kona-ba kooperasaun serbisu hodi asegura nesesidade lojistika no mós jestaun armanezamentu.
Wednesday, September 16, 2015
VMCIA Triste Haree Merkadu Abandonadu
Merkadu hanesan fasilidade ne’ebé Estadu harii hodi tulun aktividade
komérsiu. Komunidade iha Munispiu Kovalima ladun intende ho sériu kona-ba
importánsia merkadu nu’udar fasilidade Estadu ba interese dezenvolvimentu
ekonómiku. Hahalok ne’e hatudu liuhosi mal-uzu Merkadu Mota-masin, Salele,
ne’ebé Governu foin halo reabilitasaun no refunsiona iha tinan 2014, hafoin
abandona husi komunidade sira iha tinan hirak ba kotuk.
Merkadu Mota-masin harii husi IV
Governu Konstitusionál liuhosi Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria iha
tinan 2009. Hafoin ne’e, iha V Governu Konstitusionál liuhosi Ministériu
Komérsiu, Indústria no Ambiente reabilita merkadu ne’e, no funsiona hikas
liuhosi feira 30 Augustu - Setembru tinan 2014.
Vice-Ministro do Comérçio, Indústria e Ambiente (VMCIA)
Filipus Nino Pereira triste uainhira haree direta kondisaun merkadu ne’ebé
abandona husi komunidade. Observasaun ne’e vise-ministru halo hafoin vizita
grupu kooperativa no indústria ki’ik sira iha Postu Tilomar, Munisipiu
Kovalima.
VMCIA: Sidadaun Tomak Iha Direitu ba Moris Di’ak
Asuntu moris di’ak hanesan asuntu ne’ebé ligadu tebtebes ba aktividade
ekonomia. Governu, ne’ebé nu’udar orgaun ekzekutiva, halo esforsu oioin no halo
ona aproximasaun hodi kontinua enkoraja sidadaun tomak iha prosesu ba moris
di’ak. Tanba Estadu Timor-Leste iha dever ba fornese oportunidade moris di’ak ba
sidadaun tomak.
Vice-Minstro do Comérçio, Indústria
e Ambiente (VMCIA) Filipus Nino Pereira afirma, ekonomia sai hanesan seitór
importante iha dezenvolvimentu nasionál. Tanba asuntu ekonomia ligadu ho moris
sidadaun tomak nian, no ne’e sai hanesan direitu sidadaun nian.
“Iha dezenvolvimentu, ekonomia mak
tenke komanda, se ita hakarak kona-ba moris di’ak. Ita la’ós hasoru problema
fíziku ka mentál (defisiénsia) maibé tanba ita la iha kapasidade em termos de economia. Entaun Governu
mós buka solusaun oinsá hakbiit ninia sidadaun sira liuhosi organizasaun –
grupu ki’ik sira-ne’ebé mak komunidade sira organiza malu hodi halo aktividade
ekonomia. Tanba sidadaun tomak ida direitu ba moris di’ak.” Vise-ministru ne’e hateten uainhira vizita defisiente
sira iha sekretariadu Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste, Mascarenhas, Dili (16/09).
Tuesday, September 15, 2015
Rekursu Umanu Xave Ba Dezenvolvimentu
Rekursu umanu sai hanesan xave importante ba dezenvolvimentu nasionál.
Iha dezenvolvimentu ekonómiku, rekursu umanu hanesan faktor ne’ebé determina susesu
dezenvolvimentu nasionál liuhosi ema nian kuantidade no kualidade. Populasaun
barak sai hanesan merkadu potensiál ba komersializasaun produtu, entaun
populasaun ne’ebé horik ho kualidade mós determina produktividade ne’ebé
iha.
Uanhira vizita estudante sira iha
Eskola Téknika Profesionál, Akar-Laran, Munisipiu Kovalima, Vise-Ministru MCIA Filipus
Nino Pereira afirma, iha Timor-Leste, kualidade edukasaun sai hanesan
preokupasaun ida-ne’ebé Estadu kontinua buka solusaun. Tanba iha institusaun
edukativa barak mak seida’uk prova kualidade edukasaun tuir nesesidade merkadu
traballu nian. Nune’e mós eskola téknika profesionál ne’ebé bele sura de’it ho
liman fuan, sai hanesan bareira ba dezenvolvimentu nasionál.
Insentiva Aktividade Indústria Ki’ik
Indústria kazerna (home industry) kategoria hanesan aktividade indústria
ki’ik ne’ebé bele kontribui ba dezenvolvimentu ekonómiku nasaun nian. Aktividade
indústria ne’e presiza tulun duni husi Governu hodi insentiva produsaun
ne’ebé di’ak liutan. Tanba aktividade ne’e mós bele emprega komunidade balun no
influénsia partisipasaun di’ak liu iha prosesu dezenvolvimentu.
Povu Timor-Leste hanesan mós komunidade
ne’ebé kriativu, barak mak iha
inisiativa organiza an halo aktividade sira-ne’ebé bele hamosu rendimentu.
Vise-ministru MCIA Nino Pereira haree direita kondisaun ne’e uanhira halo
vizita ba Munisipiu Kovalima. Maioria aktividade indústria ki’ik ne’ebé
vise-ministru vizita mak karpintária, dulas aifarina no homan.
Tuir vise-ministru, indústria ki’ik sira-ne’e presiza duni
tulun husi Governu, tanba maioria aktividade sira-ne’e la iha fundu ne’ebé bele
garantia ninia sustentabilidade. Hanesan nasaun, Estadu iha dever atu promove
komunidade nian partisipasaun iha prosesu dezenvolvimentu.
Monday, September 7, 2015
Kuandu Luta Ba Ukun Rasik An
“Lisaun Murak Ba Foinsa’e:
Funu-Nain Sira Nian
Hahalok, Prátika no
Determinasaun”
Ema barak lakohi aprende husi pasadu, sira husik lisaun
sira-ne’e liu sein grava buat ruma. La sente ne’e importante ba ohin, no la
sente ohin ne’e importante ba aban. Karik la intende didi’ak esperiénsia sira
murak liu ne’e, no husik la importante iha moris. Maibé kada pasu iha ninia
hahalok, prátika no determinasaun; nu’udar lisaun ne’ebé horik siénsia ida ba
forma moris no vida sosiál iha sosiedade liuliu moris hanesan nasaun ida.
Siénsia sira ne’ebé ohin loron ema aprende mak esperiénsia
sira iha pasadu nian. Nu’udar hahalok no prátika husi modelu moris komunidade
ruma nian ka organizasaun estruturál ida husi esperiénsia pasadu. Sira-ne’e
nu’udar esperiénsia ne’ebé ikus mai sai teze no aplika ba moris ohin loron nian
no mós ba futuru. Se ita hakarak haree hikas ba kotuk karik, ita mós iha esperiénsia ne’ebé bele formula sai teze furak ida ba harii nasaun doben. Karik
ita haree hikas mehi ba ukun rasik an iha tempu rezisténsia nian no saida mak
atinji ona husi mehi ne’e. Nu’udar ita bele haree karik, ne’e sai kbiit ida
ne’ebé hulan ita ba interese dezeenvolvimentu nasionál.
MCIA Prende Sasan Liu Prazu
Hahu
fulan Maiu to’o Augustu tinan ne’e, Ministério
do Comérçio, Indústria e Ambiente liuhosi Gabinete Inspecção Alimentár e Economia ( IAE) halo inspeksaun ba sasan bebida no mós alimentár
iha loja sira iha Ermera, Dili no Likisa.
Iha
inspeksaun ne’e, ekipa husi IAE rekolla kuaze bebida no sasan alimentar liu ona
prazu ne’ebé kontinua fa’an iha loja sira iha Munisipiu hirak ne’e. Rekolla
sasan liu prazu no aplika sansaun ba kompañia sira ne’ebé fa’an sasan liu prazu
bazeia ba dekretu lei. Nú 23/2009.
“Sira ne’ebé
iha kapasidade finanseiru ami aplika multa no sira ne’ebé fa’an sasan uituan
ne’e aplika de’it sansaun.” Vise-Ministru MCIA Nino Pereira afirma uainhira
akompaña deztrusaun sasan sira liu prazu ne’ebé IAE lori ba soe iha lixeiru Tibar foin
lalais (03/09).
Kafé Hanesan Produtu Komersiál Númeru Ida
Haree husi
esplorasaun kafé sai hanesan sasukat komersiál ba produtu primadona ne’e iha
Timor-Leste. Ohin loron empreza sira internasionál interese tebtebes ba
komersializasaun produtu ida-ne’e tanba folin boot iha merkadu internasionál no
liuliu kafé Timor iha kualidade di’ak tebtebes kompara ho kafé husi nasaun
seluk.
Vise-Ministru MCIA Nino Pereira afirma mós iha diskursu ba
inaugurasaun empreza People’s Trade (Bebonuk, 26 Setembru 2013), hateten, ohin
loron kafé sai ona produtu ne’ebé mais kompetetivu no liuliu sai ona produtu
komérsiál iha mundu. Tanba konsumidor kafé la’ós de’it iha nasaun Timor-Leste
maibé mós inklui iha nasaun seluk iha mundu.
“Ha’u apresia tebtebes empreza People’s Trade, ne’ebé sai
hanesan fatin prosesamentu kafé, no paseiru JICA ba ita-nia kooperasaun.
Ita-nia servisu kooperasaun tenke kontinua la’o ba oin. Ho tulun husi Povu
Japaun, ba estabelesimentu fatin prosesamentu kafé ida-ne’e, liuliu PARCIC,
loke dalan liutan ba merkadu produtu kafé nian iha mundu. MCIA haree kafé sai
hanesan produtu númeru ida ba eksportasaun, tanba iha folin di’ak iha rai
liur.” Hateten Vise-Ministru momentu ne’e.
Wednesday, July 22, 2015
Hisik Raan Ita Sei Bele
“Ikus rai ne’e entrega ba imi, imi sei han malu, ema sei hamnasa.” PM
Xanana tatoli iha Selebrasaun 12 Novembru 2014.
“Ha’u mai dala ida tan, nu’udar komandante
ikus, dere imi-nia odamatan hodi husu ita-nia esforsu dala ida tan. Mai ita
hamutuk hanesan uluk, kaer malu liman metin.” Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak bainhira
vizita suku Malabe, Ermera(31/10).
PR. Taur Matan Ruak, Lasaun,30.10.2014 |
Iha
tinan 1974, bainhira mosu revolta iha portugés sira-nia rain rasik koñesidu ho
Revolução dos Cravos, fó biban ba timoroan sira atu Ukun Rasik An. Maibé
portugés sira la-husik
mai povu Timor nu’udar nasaun ida independente, maske sira oferese ona anin
demokrasia mai iha rai Timor. Ho demokrasia ne’ebé mosu, timoroan organiza malu
hodi horik iha partidu polítiku sira no mosu mós hanoin la hanesan entre
timoroan, hodi ikus mai mosu funu entre timoroan. Maibé timoroan rasik maske
hasoru susar konsege hanoin hetan hodi proklama tiha Ukun Rasik An iha loron 28
Novembru 1975. Maibé hanoin la-hanesan kontinua horik iha timoroan sira-nia
kakutak. Hosi momentu ida ne’ebé timoroan hanoin la-hanesan no la simu malu fó
biban ba ema estranjeiru tama mai iha ita-nia rain no horik kleur durante tinan
24.
Se ita hateke hikas tinan hirak ba kotuk, ita hanoin hetan sakrifisiu
boot ne’ebé timoroan sira halo, oferese sira-nia vida tomak biar isin borus ho
kilat-musan, raan nakfakar habokon rai, no ruin naklekar lemo rai. Sira-nia
laran metin nafatin ba mehi ne’ebé sira hahi no tane a’as tebes, la tauk ona
atu haraik vida tomak hodi kontinua luta. Sakrifisiu sira-ne’e nu’udar knesan
luta ida ne’ebé nakonu ho esperansa no konfiansa, ohin loron hafuan ona ho
“Ukun Rasik An.”
Monday, July 20, 2015
SAIDA MAKA DIFERENTE?
PR. TMR Jantar Hamutuk Ho Defisiente |
Timor-Leste,
nasaun ne'ebé eziste iha rejiaun sudeste aziátiku, no sai ona nu'udar membru ba
Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) wainhira hetan independénsia. Populasaun iha
nasaun ne’e tuir ninia dadus estatístika tinan 2010 hatudu iha ema hamutuk
nain-1,066,409. Hosi númeru ida-ne'e hatudu mós katak iha ema ho defisiénsia
hamutuk nain-48.488 (4.6%).
Ema
sira ho defisiénsia hanesan komunidade ne’ebé vulneravel tebtebes, no mós ladun
hetan atensaun sériu hosi estadu, liu-liu família no komunidade ne'ebé kontinua
sai bareira, no hanetik sira atu partisipa ativamente iha vida sosiedade nian.
Sidadaun sira ho defisiénsia sai nu'udar komunidade ne'ebé vulnerável hosi
konstruksaun sosiál ne'ebé maioria afekta hosi ki'ak, naun-alfabetizadu,
tratamentu a'at, diskriminasaun no ekskluzaun hosi prosesu dezenvolvimentu
sira. Tanba konsidera sidadaun sira ho defisiénsia la produtivu ona iha prosesu
konstruksaun sosiál no mudansa ekonomia nian.
Tuesday, July 14, 2015
Edukasaun Inkluziva Ála Era Demokrasia
Labarik ho Defisiensia Intelektual, Eskola iha Eskola Infantil Alma Sister Dili, 2015 [foto Roger]. |
Edukasaun sai hanesan asuntu
xave ba dezenvolvimentu sosiál no ekonómika iha nasaun no iha mundu.
Importánsia edukasaun nian hatudu iha fornesimentu servisu edukasaun hosi institusaun
sira Estadu nian. Fornesimentu ba
servisu edukasaun nu’udar preparativa ba jerasaun sira ho kualidade hodi asumi
papel ba sustentabilidade dezenvolvimentu nasionál.
Estadu iha papel importante
atu garante sidadaun hohtotu iha asesu ba edukasaun no sai parte obrigasaun
bázika iha moris nu’udar nasaun. Tanba edukasaun forma jerasaun ne’ebé bele
muda moris komunidade nian ka bele ho abilidade asumi papel importante iha
konstruksaun sosiál no mós dezenvolvimentu ekonómiku. Papel ida-ne’e nu’udar parte
xave ba jerasaun foun sira liu-liu asumi kna’ar hanesan sidadaun. Oinsá Estadu
Timor-Leste bele prepara ninia sidadaun (jerasaun foun) sira liuhosi edukasaun?
Sidadaun hothotu iha direitu atu iha asesu ba
edukasaun la-hó diskriminasaun, tantu tuir ninia kondisaun fízika, mentál,
intelektuál no sensoriál, ka tuir disabilidade ekonómika ne’ebé horik iha
familia ida-idak. Prinsipiu sira mak temi ne’e hanesan responsabilidade hosi
Estadu Demokrátiku sira iha mundu; fornese edukasaun ba sidadaun hothotu tanba
sira iha papel importante ba nasaun iha futuru no rekere atu eziste iha
ambiente edukativu no konstruktivu.
Wednesday, July 1, 2015
Dezenvolvimentu no Asesibilidade ba Sidadaun Hothotu
Iha
vida rutina, barak liu akontese prátika “ haluhan” ema seluk hosi prosesu
sira-ne’ebé nu’udar parte hosi dezenvolvimentu no partisipasaun sosiál nian.
Bele haree hikas karik, durante hakat sira ba prosesu dezenvolvimentu nian –
akontesimentu simples sira inkonsiente no konsiente – halo ema komete “haluhan”
ema seluk wainhira dezeña modelu dezenvolvimentu nian.
Hakarak reafirma iha ne'e kona-ba dezeñu sira dezenvolvimentu fíziku nian, ne’ebé mosu iha ambiente ne’ebé hafurak ema ninia haree. Ho observasaun simples, koko husu: seraké iha espasu ba ema seluk ho defisiénsia ninia movimentu? Seraké dezenvolvimentu akontese de’it ba sidadaun ne’ebé sein defisiénsia? Loos duni, konstruksaun fíziku barak liu la fó espasu ba sidadaun seluk ninia movimentu. Hanesan nasaun demokrátiku, sidadaun hothotu iha direitu ba sasan públiku no nu’udar proriedade públiku. Maibé sidadaun seluk sai impedimentu ba partisipasaun sidadaun seluk nian, tanba kondisaun ambiente la-asesivel, no desigualizasaun oportunidade.
SOSIEDADE NO EMA HO DEFISIÉNSIA (Perspektiva Sira-Ne’ebé Prejudika Inkluzaun Sosiál)
Mateus Lucas, Defisiensia Fiziku, Joga Bola Baskete Kadeira Roda (foto Roger) |
Karik la foun
ba públiku atu ko’alia kona-ba matan a’at, liman a’at, ain a’at no buat a’at
sira seluk ne’ebé ema ruma enfrenta. Uluk ema ko’alia kona-ba monok, beikten no
bulak hodi konsidera kondisaun ne’ebé ema ruma hasoru iha ninia moris. Ema
barak hanoin katak ema sira-ne’ebé hasoru problema fizika ka mentál, la devia
atu buka moris no atu hetan edukasaun. Tanba konsidera, ema sira-ne’e, la iha
ona kapasidade atu kompete ho ema seluk ne’ebé la enfrenta kondisaun hanesan
ne’e.
Maibé, iha ona
perspektiva foun ne’ebé hahu loke mundu ninia matan. Ema sira ho kondisaun
hanesan matan a’at, liman a’at, ain a’at, tilun di’uk, bulak no beikten la
merese atu hetan tratamentu a’at ka ekzklui sira hosi komunidade ka sosiedade
ne’ebé sira eziste. Só de’it, sira presiza ema seluk atu hamutuk ho sira ka
fasilita sira atu asesu ba serbisu sosiál sira no fornese oportunidade atu sira
bele dezenvolve an ho di’ak. Tanba, loloos ne’e, sira presiza atensaun espesiál
ne’ebé fasilita sira bele hetan solusaun ba sira-nia moris. No, mudansa
teknolojia mós ajuda ema ho defisiénsia. Iha era dijitál ne’e, ema
la-haree mós bele asesu internet, uza
telefone, komputadór, le’e no hakerek.
Subscribe to:
Posts (Atom)