Monday, December 21, 2015

Importánsia Character Building Iha Mundu Edukasaun

Character Building (educação do caráter) ne’e kona-ba saida? Imajina mundu ne’ebé nakonu ho domin, dame no paz, maibé tansá paraízu ne’ebé ita hakarak la mosu iha realidade? Mundu ne’e la sai paraízu tanba ita nunka hanoin no halo sai realidade. Ita sempre hanorin malu iha moris ho halalok a’at sira, no hahalok di’ak sira la horik buras iha mundu ne’ebé ita hela. Maibé hahalok di’ak sira mak murak-mean ne’ebé soi kbiit boot liu, ne’ebé halo ema moris iha paraízu ida reál. No ida-ne’e, uainhira ita hahu iha mundu edukasaun.  

Sunday, December 13, 2015

Rezisténsia Povu Atabai Kontra Kolonialista Portuges



Historia Kona-ba Kapir Bia Banas Kontra
Alferis Francisco Duarte Alias Arbiru   


A.    Molok Portuges Ukun


Uluk liu, rai Atabai horik de’it ho reinu Kutubaba, iha de’it reinu ida no ho ninia ukun nain dahuluk mak liurai Rapobuti. Reinu ida ne’e moris livre tebtebes, sira organiza malu halo to’os , hakiak balada sira no mós kuda aifuan oioin ba sira nia to’os. Durante liurai Rapobuti ninia ukun, kuaze buat barak la’o di’ak tebtebes no povu sira gosta sira nia ukun nain ne’e. Povu oferese sira nia knaar folin ba liurai hanesan prezente,  tanba liurai ninia di’ak, ukun ho domin, dame no livre. Naran Rapobuti hafó ba ema ne’ebé hahalok di’ak, ukun ho laran moos no soi domin ba ninia povu sira.

Monday, November 16, 2015

India Oferese Oportunidade ba Timoroan



Governu Indianu ofesere oportunidade kapasitasaun rekursu umanu no mós kooperasaun iha área dezenvolvimentu ekonomia nian ba Governu Timor-Leste.  Asuntu ida-ne’e hatete liuhusi embasador indianu ba Indonézia no Timor-Leste Gurjit Singh uainhira halo sorumutu ho vise-ministru MCIA Nino Pereira iha Fomentu, Mandarin, Dili (07/10).


Gurjit esklarese, Governu India ajuda ona nasaun barak iha aspetu ekonomia no mós dezenvolvimentu rekursu umanu. Tanba ne’e, Governu India mós hakarak estabelese kooperasaun ho nasaun-foin-dezenvolve sira, hanesan Timor-Leste, no nasaun seluk iha rejiaun ázia nian. 

Kuandu Foinsa’e Iha Abilidade



Indústria nu’udar setor ne’ebé bele kria oportunidade traballu no valor adesionadu (value added) ba produtu komersiál sira. Maibé timoroan foinsa’e sira presiza iha prontidaun oinsá bele simu investimentu iha setor ne’e iha futuru. 

Dezenvolvimentu iha Timor-Leste ezije partisipasaun timoroan tomak nian. Timoroan ida-idak iha dever atu kontribui ba prosperidade nasaun no povu nian. Maibé rekursu umanu sai hanesan faktor importante liu, kuandu iha foinsa’e ne’ebé iha abilidade no koñesimentu klean iha área importante sira, ajuda lisuk hodi aselera prosesu dezenvolvimentu nasionál. 

Tuesday, October 13, 2015

Governu Harii Tan Fatin Kristalizasaun Masin



Nesesidade bázika sira iha Timor-Leste dauda’uk ne’e depende maka’as ba importasaun. Masin hanesan mós produtu ida husi seluk ne’ebé hetan importasaun ho kuantidade hamutuk 3000 tonelada tinan-tinan. Importasaun ne’e responde de’it nesesidade konsumu husi populasaun iha nasaun ne’e. 
Produsaun masin ho metódu tradisionál kleur ona hala’o iha Timor-Leste. Komunidade sira ne’ebé hela besik iha área kosteira (tasi-ibun) barak mak halo knaar hanesan agrikultor masin. Metódu prosesamentu masin ne’e utiliza ai-sunuk, kuru tasi-been no tein iha kalen ne’ebé halo ona sai sanan tein-masin nian. Metódu ida-ne’e presiza sakrifisiu boot tebtebes, no mós la hamaluk ho ambiente.

Sunday, October 11, 2015

Mundu Sei Fó Malisan Hasoru Ema Hahalok Aat



Ema umanu mak kriatura ne’ebé iha kbiit no matenek, ne’ebé mak Maromak kria iha mundu hodi tau matan ba kriatura sira seluk no mós mundu. Mundu, planeta datoluk husi loromatan ne’ebé nakonu ho kriatura oioin no boot liu planeta ualu seluk.

Iha Timor-Leste, dalabarak ita sai sasin ba hahalok sira ne’ebé la hamaluk ho ita-nia horik-leun (Ambiente). Kasador sira ohó nafatin balada fuik ne’ebé ninia jerasaun besik atu mohu. Sunu arbiru duut no ai moris sira ne’ebé hametin rai no mós satan bee ba tempu naruk. Toos-nain ne’ebé liman katar muda ninia toos husi fatin ida ba fali fatin seluk. Mundu sei fó malisan hasoru ema nian hahalok aat sira-ne’e. 

Friday, October 9, 2015

Refunsiona Merkadu Salele Tenke Iha Koordenasaun Serbisu



Ministériu Komérsiu, Indústria no Ambiente identifika ona problema ne’ebé durante ne’e difikulta funsionamentu merkadu Salele inklui merkadu sira iha munisipiu seluk. 
Tuir Vise-Ministru Nino Pereira, funsionamentu merkadu ne’ebé Governu harii tiha ona sai hanesan preokupasaun públiku, tanba merkadu barak ne’ebé harii mak abandonadu. Maibé Governu kontinua buka no identifika bareira sira-ne’ebé hanetik dezenvolvimentu ekonomia nasaun ne’e nian.

“Presiza duni halo serbisu koordenasaun di’ak hosi nasionál to’o iha munisipál; tenke estabelese serbisu koordenasaun ho autoridade munisipál, autoridade postu administrativu no mós

Friday, September 25, 2015

MCIA Lansa Produtu Masin ba Merkadu Nasionál



Ministério do Comérçio Indústria e Ambiente (MCIA) segunda foin lalais (21/09) lansa produtu masin no inagura fatin prosesamentu masin iha Ulmera, Munisipiu Likisa. 

Iha serimonia refere, ministru sesante atuál Ministru Edukasaun no Ministru Koordenador asuntu Sosiál António da Conceção husu povu Timor-Leste kontribui promosaun produtu masin, nune’e bele redus importasaun masin iha Timor-Leste. 

“Kompañia tenke faan ho presu ne’ebé bele kompete iha merkadu, para povu Timor-Leste bele iha kbiit sosa no mós bele lalais ajuda hamenus kuantidade importasaun masin.” Hateten António iha ninia diskursu. 

Thursday, September 24, 2015

MCIA Asegura Rezerva Aihaan Ba Krize Alimentár


Mudansa klimátika globál fó efeitu ba ema tomak iha mundu. Ohin loron sosiedade iha mundu tomak preokupa ho asuntu ne’e. Institusaun oioin hahu halo serbisu sira oinsá bele asegura efeitu husi mudansa klimátika ne’e. Mudansa ne’e bele fó efeitu ba bailoro-naruk no hamlaha tempu naruk.  
 
Vise-Ministru Komérsiu Indústria no Ambiente Nino Pereira iha enkontru ho diretor rejionál World Food Program David Kaatwad, foka preparativa Timor-Leste nian hasoru fenomena naturál El-Nino iha futuru. Durante enkontru vise-ministru no diretor rejionál WFP mós diskute kona-ba kooperasaun serbisu hodi asegura nesesidade lojistika no mós jestaun armanezamentu.

Wednesday, September 16, 2015

VMCIA Triste Haree Merkadu Abandonadu



Merkadu hanesan fasilidade ne’ebé Estadu harii hodi tulun aktividade komérsiu. Komunidade iha Munispiu Kovalima ladun intende ho sériu kona-ba importánsia merkadu nu’udar fasilidade Estadu ba interese dezenvolvimentu ekonómiku. Hahalok ne’e hatudu liuhosi mal-uzu Merkadu Mota-masin, Salele, ne’ebé Governu foin halo reabilitasaun no refunsiona iha tinan 2014, hafoin abandona husi komunidade sira iha tinan hirak ba kotuk.

Merkadu Mota-masin harii husi IV Governu Konstitusionál liuhosi Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria iha tinan 2009. Hafoin ne’e, iha V Governu Konstitusionál liuhosi Ministériu Komérsiu, Indústria no Ambiente reabilita merkadu ne’e, no funsiona hikas liuhosi feira 30 Augustu - Setembru tinan 2014.  

Vice-Ministro do Comérçio, Indústria e Ambiente (VMCIA) Filipus Nino Pereira triste uainhira haree direta kondisaun merkadu ne’ebé abandona husi komunidade. Observasaun ne’e vise-ministru halo hafoin vizita grupu kooperativa no indústria ki’ik sira iha Postu Tilomar, Munisipiu Kovalima.

VMCIA: Sidadaun Tomak Iha Direitu ba Moris Di’ak



Asuntu moris di’ak hanesan asuntu ne’ebé ligadu tebtebes ba aktividade ekonomia. Governu, ne’ebé nu’udar orgaun ekzekutiva, halo esforsu oioin no halo ona aproximasaun hodi kontinua enkoraja sidadaun tomak iha prosesu ba moris di’ak. Tanba Estadu Timor-Leste iha dever ba fornese oportunidade moris di’ak ba sidadaun tomak.

Vice-Minstro do Comérçio, Indústria e Ambiente (VMCIA) Filipus Nino Pereira afirma, ekonomia sai hanesan seitór importante iha dezenvolvimentu nasionál. Tanba asuntu ekonomia ligadu ho moris sidadaun tomak nian, no ne’e sai hanesan direitu sidadaun nian.

“Iha dezenvolvimentu, ekonomia mak tenke komanda, se ita hakarak kona-ba moris di’ak. Ita la’ós hasoru problema fíziku ka mentál (defisiénsia) maibé tanba ita la iha kapasidade em termos de economia. Entaun Governu mós buka solusaun oinsá hakbiit ninia sidadaun sira liuhosi organizasaun – grupu ki’ik sira-ne’ebé mak komunidade sira organiza malu hodi halo aktividade ekonomia. Tanba sidadaun tomak ida direitu ba moris di’ak.”  Vise-ministru ne’e hateten uainhira vizita defisiente sira iha sekretariadu Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste, Mascarenhas, Dili (16/09).

Tuesday, September 15, 2015

Rekursu Umanu Xave Ba Dezenvolvimentu



Rekursu umanu sai hanesan xave importante ba dezenvolvimentu nasionál. Iha dezenvolvimentu ekonómiku, rekursu umanu hanesan faktor ne’ebé determina susesu dezenvolvimentu nasionál liuhosi ema nian kuantidade no kualidade. Populasaun barak sai hanesan merkadu potensiál ba komersializasaun produtu, entaun populasaun ne’ebé horik ho kualidade mós determina produktividade ne’ebé iha. 
Uanhira vizita estudante sira iha Eskola Téknika Profesionál, Akar-Laran, Munisipiu Kovalima, Vise-Ministru MCIA Filipus Nino Pereira afirma, iha Timor-Leste, kualidade edukasaun sai hanesan preokupasaun ida-ne’ebé Estadu kontinua buka solusaun. Tanba iha institusaun edukativa barak mak seida’uk prova kualidade edukasaun tuir nesesidade merkadu traballu nian. Nune’e mós eskola téknika profesionál ne’ebé bele sura de’it ho liman fuan, sai hanesan bareira ba dezenvolvimentu nasionál.

Insentiva Aktividade Indústria Ki’ik



Indústria kazerna (home industry) kategoria hanesan aktividade indústria ki’ik ne’ebé bele kontribui ba dezenvolvimentu ekonómiku nasaun nian. Aktividade indústria ne’e presiza tulun duni husi Governu hodi insentiva produsaun ne’ebé di’ak liutan. Tanba aktividade ne’e mós bele emprega komunidade balun no influénsia partisipasaun di’ak liu iha prosesu dezenvolvimentu.


 Povu Timor-Leste hanesan mós komunidade ne’ebé kriativu, barak mak  iha inisiativa organiza an halo aktividade sira-ne’ebé bele hamosu rendimentu. Vise-ministru MCIA Nino Pereira haree direita kondisaun ne’e uanhira halo vizita ba Munisipiu Kovalima. Maioria aktividade indústria ki’ik ne’ebé vise-ministru vizita mak karpintária, dulas aifarina no homan. 


Tuir vise-ministru, indústria ki’ik sira-ne’e presiza duni tulun husi Governu, tanba maioria aktividade sira-ne’e la iha fundu ne’ebé bele garantia ninia sustentabilidade. Hanesan nasaun, Estadu iha dever atu promove komunidade nian partisipasaun iha prosesu dezenvolvimentu. 

Monday, September 7, 2015

Kuandu Luta Ba Ukun Rasik An



“Lisaun Murak Ba Foinsa’e: Funu-Nain Sira Nian
Hahalok, Prátika no Determinasaun”

Ema barak lakohi aprende husi pasadu, sira husik lisaun sira-ne’e liu sein grava buat ruma. La sente ne’e importante ba ohin, no la sente ohin ne’e importante ba aban. Karik la intende didi’ak esperiénsia sira murak liu ne’e, no husik la importante iha moris. Maibé kada pasu iha ninia hahalok, prátika no determinasaun; nu’udar lisaun ne’ebé horik siénsia ida ba forma moris no vida sosiál iha sosiedade liuliu moris hanesan nasaun ida. 

Siénsia sira ne’ebé ohin loron ema aprende mak esperiénsia sira iha pasadu nian. Nu’udar hahalok no prátika husi modelu moris komunidade ruma nian ka organizasaun estruturál ida husi esperiénsia pasadu. Sira-ne’e nu’udar esperiénsia ne’ebé ikus mai sai teze no aplika ba moris ohin loron nian no mós ba futuru. Se ita hakarak haree hikas ba kotuk karik, ita mós iha esperiénsia ne’ebé bele formula sai teze furak ida ba harii nasaun doben. Karik ita haree hikas mehi ba ukun rasik an iha tempu rezisténsia nian no saida mak atinji ona husi mehi ne’e. Nu’udar ita bele haree karik, ne’e sai kbiit ida ne’ebé hulan ita ba interese dezeenvolvimentu nasionál.   

MCIA Prende Sasan Liu Prazu



Hahu fulan Maiu to’o Augustu tinan ne’e, Ministério do Comérçio, Indústria e Ambiente liuhosi Gabinete Inspecção Alimentár e Economia ( IAE)  halo inspeksaun ba sasan bebida no mós alimentár iha loja sira iha Ermera, Dili no Likisa.


Iha inspeksaun ne’e, ekipa husi IAE rekolla kuaze bebida no sasan alimentar liu ona prazu ne’ebé kontinua fa’an iha loja sira iha Munisipiu hirak ne’e. Rekolla sasan liu prazu no aplika sansaun ba kompañia sira ne’ebé fa’an sasan liu prazu bazeia ba dekretu lei. Nú 23/2009.

“Sira ne’ebé iha kapasidade finanseiru ami aplika multa no sira ne’ebé fa’an sasan uituan ne’e aplika de’it sansaun.” Vise-Ministru MCIA Nino Pereira afirma uainhira akompaña deztrusaun sasan sira liu prazu ne’ebé IAE lori ba soe iha lixeiru Tibar foin lalais (03/09).

Kafé Hanesan Produtu Komersiál Númeru Ida



Haree husi esplorasaun kafé sai hanesan sasukat komersiál ba produtu primadona ne’e iha Timor-Leste. Ohin loron empreza sira internasionál interese tebtebes ba komersializasaun produtu ida-ne’e tanba folin boot iha merkadu internasionál no liuliu kafé Timor iha kualidade di’ak tebtebes kompara ho kafé husi nasaun seluk.

Vise-Ministru MCIA Nino Pereira afirma mós iha diskursu ba inaugurasaun empreza People’s Trade (Bebonuk, 26 Setembru 2013), hateten, ohin loron kafé sai ona produtu ne’ebé mais kompetetivu no liuliu sai ona produtu komérsiál iha mundu. Tanba konsumidor kafé la’ós de’it iha nasaun Timor-Leste maibé mós inklui iha nasaun seluk iha mundu.

“Ha’u apresia tebtebes empreza People’s Trade, ne’ebé sai hanesan fatin prosesamentu kafé, no paseiru JICA ba ita-nia kooperasaun. Ita-nia servisu kooperasaun tenke kontinua la’o ba oin. Ho tulun husi Povu Japaun, ba estabelesimentu fatin prosesamentu kafé ida-ne’e, liuliu PARCIC, loke dalan liutan ba merkadu produtu kafé nian iha mundu. MCIA haree kafé sai hanesan produtu númeru ida ba eksportasaun, tanba iha folin di’ak iha rai liur.” Hateten Vise-Ministru momentu ne’e.

Wednesday, July 22, 2015

Hisik Raan Ita Sei Bele



 “Ikus rai ne’e entrega ba imi, imi sei han malu, ema sei hamnasa.” PM Xanana tatoli iha Selebrasaun 12 Novembru 2014. 


 “Ha’u mai dala ida tan, nu’udar komandante ikus, dere imi-nia odamatan hodi husu ita-nia esforsu dala ida tan. Mai ita hamutuk hanesan uluk, kaer malu liman metin.”  Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak bainhira vizita suku Malabe, Ermera(31/10).   


Lasaun.Atasabe.30.10.2014
PR. Taur Matan Ruak, Lasaun,30.10.2014
Iha tinan 1974, bainhira mosu revolta iha portugés sira-nia rain rasik koñesidu ho Revolução dos Cravos, fó biban ba timoroan sira atu Ukun Rasik An. Maibé portugés sira la-husik mai povu Timor nu’udar nasaun ida independente, maske sira oferese ona anin demokrasia mai iha rai Timor. Ho demokrasia ne’ebé mosu, timoroan organiza malu hodi horik iha partidu polítiku sira no mosu mós hanoin la hanesan entre timoroan, hodi ikus mai mosu funu entre timoroan. Maibé timoroan rasik maske hasoru susar konsege hanoin hetan hodi proklama tiha Ukun Rasik An iha loron 28 Novembru 1975. Maibé hanoin la-hanesan kontinua horik iha timoroan sira-nia kakutak. Hosi momentu ida ne’ebé timoroan hanoin la-hanesan no la simu malu fó biban ba ema estranjeiru tama mai iha ita-nia rain no horik kleur durante tinan 24. 


Se  ita hateke hikas tinan  hirak ba kotuk, ita hanoin hetan sakrifisiu boot ne’ebé timoroan sira halo, oferese sira-nia vida tomak biar isin borus ho kilat-musan, raan nakfakar habokon rai, no ruin naklekar lemo rai. Sira-nia laran metin nafatin ba mehi ne’ebé sira hahi no tane a’as tebes, la tauk ona atu haraik vida tomak hodi kontinua luta. Sakrifisiu sira-ne’e nu’udar knesan luta ida ne’ebé nakonu ho esperansa no konfiansa, ohin loron hafuan ona ho “Ukun Rasik An.” 

Monday, July 20, 2015

SAIDA MAKA DIFERENTE?



dok,adtl
PR. TMR Jantar Hamutuk Ho Defisiente

Timor-Leste, nasaun ne'ebé eziste iha rejiaun sudeste aziátiku, no sai ona nu'udar membru ba Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) wainhira hetan independénsia. Populasaun iha nasaun ne’e tuir ninia dadus estatístika tinan 2010 hatudu iha ema hamutuk nain-1,066,409. Hosi númeru ida-ne'e hatudu mós katak iha ema ho defisiénsia hamutuk nain-48.488 (4.6%). 


Ema sira ho defisiénsia hanesan komunidade ne’ebé vulneravel tebtebes, no mós ladun hetan atensaun sériu hosi estadu, liu-liu família no komunidade ne'ebé kontinua sai bareira, no hanetik sira atu partisipa ativamente iha vida sosiedade nian. Sidadaun sira ho defisiénsia sai nu'udar komunidade ne'ebé vulnerável hosi konstruksaun sosiál ne'ebé maioria afekta hosi ki'ak, naun-alfabetizadu, tratamentu a'at, diskriminasaun no ekskluzaun hosi prosesu dezenvolvimentu sira. Tanba konsidera sidadaun sira ho defisiénsia la produtivu ona iha prosesu konstruksaun sosiál no mudansa ekonomia nian.

Tuesday, July 14, 2015

Edukasaun Inkluziva Ála Era Demokrasia



Labarik ho Defisiensia Intelektual, Eskola iha Eskola Infantil Alma Sister Dili, 2015 [foto Roger].



Edukasaun sai hanesan asuntu xave ba dezenvolvimentu sosiál no ekonómika iha nasaun no iha mundu. Importánsia edukasaun nian hatudu iha fornesimentu servisu edukasaun hosi institusaun  sira Estadu nian. Fornesimentu ba servisu edukasaun nu’udar preparativa ba jerasaun sira ho kualidade hodi asumi papel ba sustentabilidade dezenvolvimentu nasionál.  

Estadu iha papel importante atu garante sidadaun hohtotu iha asesu ba edukasaun no sai parte obrigasaun bázika iha moris nu’udar nasaun. Tanba edukasaun forma jerasaun ne’ebé bele muda moris komunidade nian ka bele ho abilidade asumi papel importante iha konstruksaun sosiál no mós dezenvolvimentu ekonómiku. Papel ida-ne’e nu’udar parte xave ba jerasaun foun sira liu-liu asumi kna’ar hanesan sidadaun. Oinsá Estadu Timor-Leste bele prepara ninia sidadaun (jerasaun foun) sira liuhosi edukasaun? 

Sidadaun hothotu iha direitu atu iha asesu ba edukasaun la-hó diskriminasaun, tantu tuir ninia kondisaun fízika, mentál, intelektuál no sensoriál, ka tuir disabilidade ekonómika ne’ebé horik iha familia ida-idak. Prinsipiu sira mak temi ne’e hanesan responsabilidade hosi Estadu Demokrátiku sira iha mundu; fornese edukasaun ba sidadaun hothotu tanba sira iha papel importante ba nasaun iha futuru no rekere atu eziste iha ambiente edukativu no konstruktivu. 

Wednesday, July 1, 2015

Dezenvolvimentu no Asesibilidade ba Sidadaun Hothotu



Frederico, Ema ho Defisiensia Fiziku wainhira ho kadeira roda vizita Timor Plaza
Iha vida rutina, barak liu akontese prátika “ haluhan” ema seluk hosi prosesu sira-ne’ebé nu’udar parte hosi dezenvolvimentu no partisipasaun sosiál nian. Bele haree hikas karik, durante hakat sira ba prosesu dezenvolvimentu nian – akontesimentu simples sira inkonsiente no konsiente – halo ema komete “haluhan” ema seluk wainhira dezeña modelu dezenvolvimentu nian. 

Hakarak reafirma iha ne'e kona-ba dezeñu sira dezenvolvimentu fíziku nian, ne’ebé mosu iha ambiente ne’ebé hafurak ema ninia haree. Ho observasaun simples, koko husu: seraké iha espasu ba ema seluk ho defisiénsia ninia movimentu? Seraké dezenvolvimentu akontese de’it ba sidadaun ne’ebé  sein defisiénsia? Loos duni, konstruksaun fíziku barak liu la fó espasu ba sidadaun seluk ninia movimentu.  Hanesan nasaun demokrátiku, sidadaun hothotu iha direitu ba sasan públiku no nu’udar proriedade públiku. Maibé sidadaun seluk sai impedimentu ba partisipasaun sidadaun seluk nian, tanba kondisaun ambiente la-asesivel, no desigualizasaun oportunidade. 

SOSIEDADE NO EMA HO DEFISIÉNSIA (Perspektiva Sira-Ne’ebé Prejudika Inkluzaun Sosiál)


Mateus Lucas, Defisiensia Fiziku, Joga Bola Baskete Kadeira Roda (foto Roger)
 

Karik la foun ba públiku atu ko’alia kona-ba matan a’at, liman a’at, ain a’at no buat a’at sira seluk ne’ebé ema ruma enfrenta. Uluk ema ko’alia kona-ba monok, beikten no bulak hodi konsidera kondisaun ne’ebé ema ruma hasoru iha ninia moris. Ema barak hanoin katak ema sira-ne’ebé hasoru problema fizika ka mentál, la devia atu buka moris no atu hetan edukasaun. Tanba konsidera, ema sira-ne’e, la iha ona kapasidade atu kompete ho ema seluk ne’ebé la enfrenta kondisaun hanesan ne’e.

Maibé, iha ona perspektiva foun ne’ebé hahu loke mundu ninia matan. Ema sira ho kondisaun hanesan matan a’at, liman a’at, ain a’at, tilun di’uk, bulak no beikten la merese atu hetan tratamentu a’at ka ekzklui sira hosi komunidade ka sosiedade ne’ebé sira eziste. Só de’it, sira presiza ema seluk atu hamutuk ho sira ka fasilita sira atu asesu ba serbisu sosiál sira no fornese oportunidade atu sira bele dezenvolve an ho di’ak. Tanba, loloos ne’e, sira presiza atensaun espesiál ne’ebé fasilita sira bele hetan solusaun ba sira-nia moris. No, mudansa teknolojia mós ajuda ema ho defisiénsia. Iha era dijitál ne’e, ema la-haree  mós bele asesu internet, uza telefone, komputadór, le’e no hakerek.