Thursday, August 6, 2020

HISTORIA TUTU BABA

Etimolojia

Iha referénsia histórika barak mensiona liafuan Cotubaba ka Cutubaba. Historiadór sira temi liafuan refere bazeia ba dokumentu ofisiál portuges nian sira iha tempu koloniál. Akademiku barak mós mensiona iha sira-nia peskiza liafuan rua-ne’e. Naran rua ne’e refere ba reinu ida (atuál Atabai) iha tempu rejime monarkiku portugues. Maibé naran Cotubaba ka Cutubaba laiha sentidu tanba komete erru iha ortografia no fonolojia.

Defatu, naran rua ne’e forma husi dialetu Kemak. Iha tempu uluk ema-kemak sira temi fatin sentru “Kota” (eg. Town), ne’ebé mak konverte ba ortografia portugés sai “Cota”.  Entaun Cotu  refere ba Kota iha dialetu Kemak, no liafuan Baba signifika Tambor. Ema-kemak sira mós ko’alia liafuan “Tutu” ho son (lian) hanesan “Tsutu”, ne’ebé mak lian (fonolojia) iha letra “C”, hodi malae-mutin sira hakerek sai liafuan “Cutubaba”. Dialetu kemak temi “Tutu” katak “Baku” (Tetun).

Tanba ne’e, liafuan Cotubaba ka Cutubaba la iha signifikasaun ida tuir dialetu Kemak.  Maibé ita bele hetan signifikasaun kuandu ko’alia liafuan Kotababa ka Tutubaba.  Kota Baba” signifika Kota Tambor (Town of Drum), no Tutu Baba signifika Baku Tambor. Liafuan Kota Baba tau hamutuk sai “Kotababa” no nune’e “Tutu Baba” sai Tutubaba. Ohin loron Tutubaba sai nafatin sentru ba postu Atabai.

Husi komete sala iha ortografia no fonolojia mak hamosu liafuan Cotubaba ka Cutubaba ne’ebé maka temi iha dokumentu ka literatura historiku sira ohin loron.  Nune’e mós liafuan “Atabai” ne’ebé sai fali ona “Atabae”, naran ba postu administrativu ida. “Atabai” tuir dialetu Kemak konsiste husi liafuan Ata no Bai. Nune’e “Ata” signifika atan no “Bai” signifika laiha. Kuandu liafuan rua-ne’e hamutuk sai Atabai, signifika Atan Laiha. Liafuan ne’e nu’udar respeitu ba beiala sira-nia sakrifisiu ka luta kontra atan (escravo) husi dominiu portugés. Maibé ohin loron sai Atabae, “Ata” signifika “atan” no “Bae” refere ba “halibur”. Signifika Atan Halibur ka Atan Hamutuk. Nune’e, naran Atabae kontra natureza husi liafuan ne’e rasik no mós la valoriza beiala sira nia luta no sakrifisiu kontra atan (escravos) husi dominiu portugés iha tempu koloniál.

Portantu historiadór sira sita naran Cotubaba ka Cutubaba bazeia ba ortografia malae-mutin nian, no naran ne’e ikus-mai lakon nia signifikasaun tuir dialetu Kemak. Ita hatene ona naran Cotubaba ka Cutubaba bazeia ba versaun loloos tuir dialetu Kemak no ninia signifikasaun. Ita mós bele hatene Tutubaba Uma Kelema.

Ritu no Tradisaun                                                                

Tansá mak Kotababa ka Tutubaba? Iha tempu beiala sira nia ukun, sira baku tambor hodi bolu no halibur povu. Tambor lian iha sinál importante rua; atu rona orden no fó hatene ameasa husi inimigu. Katak kuandu rona Tambor lian, ema hotu tenke ba halibur iha liurai nia fatin hodi rona orden, ka mane sira tenke atensaun no vijilante tanba inimigu. Tambor mós hanesan instrumentu ida-ne’ebé utiliza hodi akompaña tebe no bidu, tanba liurai sempre halibur nia ema sira hodi haan hamutuk no festa.

Tambor lian iha kalan no loron, no rame kalan-loron, hodi ema bolu fatin ne’e sai Kota Baba ka Kota Tambor, tanba fatin ne’e ema sempre rame no rona tambor lian.  Tambor lian iha fatin ida-ne’ebé ohin loron komunidade sira bolu Tutubaba-Lau (Foho Tutubaba). Tambor sempre lian husi foho tutun ne’e tanba liurai hela iha foho ne’e.

Maibé, ohin loron, tambor lian kuandu iha serimonia rituál husi uma-lulik Kelema. Katak Uma-Lulik Kelema sempre halo serimónia rituál iha tinan-tinan, no sempre akontese iha fulan Agustu. Jerasaun sira husi uma Kelema kada tinan sempre lori sira-nia kole husi toos hodi hasa’e nu’udar sakrifisiu iha uma-lulik ka ritu kari batar.  Serimónia kari batar sai tiha ona serimónia rituál uma-lulik ne’e nian kada tinan. 

Revolta Iha Kotababa

Iha tinan 1700 ba kotuk, Kotababa hanesan reinu ida-ne’ebé moris livre no komunidade moris ho plantasaun, halo toos no haki’ak balada sira. Sira mós halo tiha ona transaksaun ho xineza sira ne’ebé halo viajen to’o illa Timor. Kuandu malae-mutin sira hahu hatene illa Timor husi xineza sira tanba aikameli, sira halo kedas navegasaun husi Goa (India) hodi buka hatene informasaun ne’e. Katak iha Timor iha produtu sandalu no rai ne’e riku tebes. Malae-mutin primeiru, Tomé Pires, ne’ebé fó informasaun katak iha illa Java parte lorosa’e mak iha aikameli. Maibé misionáriu sira deskobre uluk tiha ona illa ne’e molok militár portugues konkista iha sekulu XVI.

Komunidade Kotababa moris jentiu durante sekulu XVI ba kotuk, to’o Igreja primeiru harii iha Kotababa iha sekulu XVIII (Iha tinan 1856, amo lulik Gregório Maria Barreto, hanesan superior haruka relatóriu ida ba governador. Relata, Reinu Cutubaba (Atabai): Igreja de Santo António. La iha paramentu no sasan ba missa. Sarani hamutuk ema na’n 35). Misionáriu sira hala’o tiha sira-nia misaun hahu iha sekulu XV, maibé kolonializasaun hahu iha sekulu XVI no foin kolonializa loloos iha sekulu XVII.

Kuandu Antonio Coelho Guerreiro apontadu nu’udar Governdór premeiru ba Timor iha tinan 1701, nia hahu estabelese quarter-geral (headquaters) iha Lifau ka nu’udar sentru administrasaun governu koloniál, no mós buka meius atu influensia liurai lokál sira hodi hetan apoiu atu defende administrasaun koloniál portuges iha Lifau (Guterres, 92:2006). Hafoin ukun tinan rua liu, Governadór ne’e hahu tula ba liurai sira postu militár portuges nian no halo liurai sira hakohak fiar kristianizmu hodi halo vasalajen ba koroa portuges (1703).

“In fact, it was only in 1702, after two centuries of contacts, that Portugal dispatched its first “governor”, António Coelho Guerreiro, to Timor. He set up two systems that were to have a lasting effect on relations between the Portuguese and the Timorese, one promoting trust and the other sparking conflict, namely the granting of military ranks and the levying of the finta (Gunn, 1999).”

Vizita portal https://www.sciencespo.fr/mass-violence-war-massacre-resistance/en/document/three-centuries-violence-and-struggle-east-timor-1726-2008.html

Governadór ida-ne’e tula postu militár Sarjentu-Mór ba liurai sira hodi hetan apoiu no integra teritoriu Timor ba iha organizasaun militár ne’ebé mak ukun husi Goa, India.  Maibé administrasaun husi tinan 1701 to’o 1844 hetan obstakulu barak, tanba timoroan sira iha loromonu kontinua kontra portugues, hanesan funu Cailaco iha tinan 1725-1726 no mós revolta iha Kotababa iha tinan 1844, 1859, 1869 no 1896.

Iha livru Dom Carlos (87,88:2013) sita, liurai Dom António da Costa, sarjentu-mor, partisipa iha funu kontra Cailaco iha tinan 1726. Dom António da Costa lori soldadu nain-19 ho armada espingrada no ema ho ararial hamutuk nain-80 ba iha Cailaco iha fulan 29 Outobru 1726.

Portugues sira mobiliza liurai lokál sira husi lorosa’e to’o loromonu hodi kontra liurai Cailaco, Dom Aleixo no Dato Laku Mali ne’ebé mak lidera revolta hasoru portugues. Dom António da Costa ho nia ema sira to’o iha Foho Loelaku, kuandu udan no kalohan falun foho Loelaku hodi halo susar portugues sira no timoroan sira-ne’ebé suporta malae-mutin sira iha funu ne’e.  Dom Antonio da Costa suporta portugues hodi kontra liurai Dom Aleixo, no Dato Laku Mali.

Kotababa no Viqueque to’o harahun tiha asuwain sira husi liurai Aleixo nian no haleu tiha foho Loelaku. Nufin Dom Aleixo entrega an tanba povu hahu hamlaha no latahan ona hasoru funumaluk sira. Hafoin funu Cailaco, Dom António da Costa simu postu militár nu’udar Tanente-Koronel hamutuk ho liurai sira seluk, preside iha postu Batugade iha tinan 1731. Postu Tenente-Koronel simu husi Governadór Pedro do Rego Barreto Gama e Castro. Liurai sira loro-monu asina paktu ida hodi rekoñese fali autoridade portugues ba illa Timor maske uluk revolta hasoru autoridade portugues.

Gutteres sita.

Iha tinan 1703, hafoin tinan ida sai governador, António Guerreiro garantia ba liurai sira deviza militár portugues, ho objetivu atu hetan apoiu natoon husi liurai sira no atu integra mós teritóriu ba organizasaun militár”.

“In 1703, after one year as governor, Antonio Guerreiro granted these liurai Portuguese military ranks in a bid to get sufficient support from the liurai and to integrate the territory into a military organization. As Timor was ruled from Goa, the administration from 1701 to 1844 encountered great obstacles.”

Iha fulan Jullu tinan 1769, liurai Oekussi Dom Francisco Hornay ho olandes ameasa funu hasoru Governadór foun António José Teles de Meneses. Iha kalan 11 Agustu 1769, António José Teles de Meneses haruka sunu tiha uma no estraga tiha fasilidade sira. Nia haruka tiha ema sira sa’e ro’o-ahi, korakora no bero sira hodi ba lorosa’e. To’o iha Dili, Governadór mós bolu liurai sira hodi halo vasalajen no konstroe Dili nuudar kapital. Liurai sira loromonu mós mobiliza malu hodi ba konstroe Dili sai kapital ba Solor no Timor iha loron 10 Outobru 1769. Husi ne’e Dom Jose Tavares da Costa mós presta vasalajen no simu postu Brigadeiru iha Dili iha tinan 1769.

Iha revolta barak akontese iha reinu sira loromonu maske nune’e malae-mutin sira esforsa atu domina reinu sira iha parte loromonu. Historiadór sira mós afirma, iha revolta barak akontese iha reinu sira parte loro-monu hasoru malae-mutin tanba kontra prátika auxiliar no selu finta.

Araujo mós sita (24:2009), Lawson observa katak iha tinan 1865 tropa militár portugues husi governador Texeira da Silva hetan atake husi asuwain timoroan sira iha Kotababa iha kosta norte no iha distritu militár Batugede.

“Lawson observes that in 1865 the military troops of Governor Teixeira da Silva were attacked by Timorese fighters in Cotubaba on the north coast and within the Batugede military district.”

Regulu Kotababa halo revolta barak hasoru portugues tanba sira-nia ukun ne’ebé obrigatoriu no hakarak domina liurai lokál sira. Kotababa halo revolta hodi kontra no la rekoñese autoridade portugues tanba komete esplorasaun humana kuandu ema sira auxilia servisu públiku iha Dili.   

Dom Francisco da Costa mak hahu revolta hasoru autoridade portugues iha tinan 1844, kuandu autoridade portugues hahu halo esplorasaun humana; kastigu ba auxiliar sira-ne’ebé halo servisu públiku iha Dili, tanba nia ema ne’ebé nia haruka auxilia servisu públiku (kontrui infraestrutura bázika) iha Dili lahetan tratamentu dignu, obriga serbisu, lafo han, hemu no ladeskansa. Portuges obriga reinu sira selu finta, sai axuliar no guarda seguransa nian.

Revolta mosu iha tinan 1844 to’o 1870, sai nu’udar resposta ida ba konsekuénsia husi hahalok portuges nian hasoru povu Kotababa, tanba obriga selu finta (impostu), servisu obrigatoriu no mós tanba divizaun teritoriál (demarkasaun fronteira) ba reinu sira iha loromonu. Maibé liurai ne’ebé kontra maka’as portugues mak Dom Jose da Costa (1854-1870), kuandu nia hatutan ukun husi nia aman Francisco da Costa (Mau Buti; Nai Buti).

Hahalok autoridade portugues nian ne’ebé obriga reinu sira mak halo Dom Francisco da Costa nunka rekoñese autoridade portugues no nunka simu orden husi autoridade portugues. Rezisténsia ida-ne’e kontinua to’o nia oan Dom Jose da Costa (Tes Mali, alias Tata Molu), ne’ebé halo revolta kontra portugues no lakohi selu finta. Nia rejeita halo vasalajen ba koroa portugues no nunka rekoñese autoridade portugues iha Timor. Tanba ne’e Tata Molu (Jose da Costa) lahetan titlu militár hanesan ninia dexendente sira, maibé nia iha lejitimidade hodi kaer ukun nu’udar regulu Kotababa tanba nia mak oan mane boot husi Dom Francisco da Costa (husi uma-lisan Kelema). 

Dom Jose da Costa mós halo revolta tanba tratadu ne’ebé autoridade portugues no olandes asina iha tinan 1859, no divizasaun teritoriál ba reinu sira iha loromonu. Reinu viziñu sira ataka malu hodi defende ida-idak nia teritoriu no liña fronteira entre reinu ida ho seluk. Akontesimentu ne’ebé sei konta to’o agora mak Kotababa no Behale, ne’ebé mak kontra malu tanba eskpansaun ba nia teritoriu. Reinu Kotababa mós kontra reinu Saniri hodi defini liña fronteira entre reinu rua, kuandu Behale halo eskpansaun ba nia teritoriu. Revolta ne’e halakon ema barak nia vida. Dom Jose da Costa (Tes Mali) lori nia surik hodi riska liña fronteira entre reinu rua ne’e iha aldeia Aimlae, Miguir, Suku Aidabaleten. Ne’e akontese iha Dom Jose da Costa nia ukun iha tinan 1859.

Davidson sita katak, “hostilidade ho eskala boot akontese iha reinu sira loromonu kosta norte bainhira asina tratadu iha 1859, partikularmente Kova, Kotababa no Maubara, ne’ebé mak halai lahotu husi Dili loromonu to’o fronteira Olandes nian.”

The first large scale hostilities following the signing of the treaty in 1859 broke out in the northwest coastal reinos of Portuguese Timor, particularly Cova, Cotubaba and Maubara, that ran like a chain from west of Dili to the Dutch border.”

Iha tempu ne’ebá, molok difinisaun teritoriu administrativu, reinu Behale halo tiha ona ekspansaun ba teritoriu sira iha parte tasi. Behale domina rai tetuk sira ne’ebé iha bee. Bainhira reinu Kotababa ataka, sira muda fali ba fatin seluk. Sira kee posu sira hodi konsumu no fó hemu balada sira. Bee posu sira sei eziste to’o ohin loron.    

Dom Jose da Costa mós kontra maka’as autoridade portugues tanba selu finta no pratika auxiliar ba reinu sira iha loromonu. Prátika esplorasaun husi autoridade portugues mak halo reinu Kotababa nunka rekoñese autoridade portugues. Dom José da Costa mós la presta vasalajen ba Portugues Crown tanba pratika ne’ebé autoridade portugues hala’o. Revolta ne’ebé lori vitoria ba Kotababa mak ida-ne’ebé akontese iha tinan 1868 kuandu Governador Texeira haruka nia ema sira obriga reinu Kotababa selu finta (impostu) maibé liurai Jose da Costa haruka asuwain sira halo atake ida hodi hamate tropa sira ne’ebé hala’o misaun ba reinu Kotababa hodi obriga selu impostu. Derrota militár ne’ebé sai historia moruk ba autoridade portugues mak ida-ne’ebé akontese  iha loron 7 Novembru 1868 (Derrota Portuguese em Cutubaba bele asesu iha internet iha enderesu https://www.revistamilitar.pt/artigo/562).

Sita mós iha BOLETIM DA SOCIEDADE DE GEOGRAFIA DE LISBOA, edisaun JANEIRO - DEZEMBRO – 2014, katak “Iha tinan 1868 Governador Texeira da Silva tenke enfrenta revolta husi Kotababa no Kova to’o tinan 1870. Sira-ne’ebé halo revolta lakohi selu impostu maibé hakarak de’it komersiu.”

“Em 1868 o Governador Teixeira da Silva tem de enfrentar as revoltas de Cotubaba e Cova até 1870. Os revoltosos aceitavam o comércio mas não os impostos.”

Alexandre da Costa Mendes (husi uma-lisan Pasilara) ne’ebé hetan titlu nu’udar ema importante ba familia liurai nian, halo traisaun ba Dom José da Costa ne’ebé kaben ho nia feton. Dom José da Costa entrega Sulilaran (uluk Kota-Laran) nu’udar area ba nia hodi tau-matan povu sira iha ne’e, maibé Alexandre da Costa Mendes iha hanoin atu sai mós liurai. Tanba ne’e, Alexandre planea asasinasaun ba nia rian rasik Dom Jose da Costa, hodi aproveita oportunidade liuhosi kontaktu ho portugues sira no suporta portugues sira atu ataka reinu Kotababa, tanba liurai Kotababa lakohi selu impostu no nunka rekoñese autoridade portugues.    

Bainhira Dom Jose da Costa mate tanba asasinasaun ne’ebé planeadu, Alexandre da Costa Mendes (Mau Mali) obriga Dom José da Costa nia alin, ne’ebé koñesidu de’it ho naran Kapitaun Dasa Rai, atu entrega koroa Kotababa. Dom Kapitaun Dasa Rai, nu’udar alin husi Dom José da Costa sente odiu no hakarak ohó ema sira-ne’ebé asasina nia maun, maibé nia ladun hetan suporta husi asuwain sira, tanba konsidera funu entre maun-alin. Maske nune’e Kapitaun Dasa Rai kontinua defende reinu Kotababa atu lamonu ba Guerra sivil (funu hasoru maluk rasik). Maibé odio no vigansa rezulta ohó malu entre povu Kotababa kontinua akontese to’o 1912.  

Kuandu situasaun iha Kotababa hahu kontroladu, iha tinan 1881 Alxandre da Costa Mendes hakerek karta ba Governador Augusto Cesar Cardoso de Carvalho (1880-1881) ne’ebé foin troka Governadór Texeira da Silva ba reparasaun iha Kotababa tanba akontesimentu sira iha pasadu. Liu tiha tinan rua, Alexandre da Costa Mendes tun Dili hodi presta vasalajen ba koroa portugues hodi simu postu rei-koronel iha tinan 1883.

Kuandu Alexandre da Costa hetan fiar husi autoridade portugues, nia hahu reklama Dom Pasilara, iha tinan 1883, hodi buka maneira atu halakon tiha kbiit dexendente husi Uma Kelema ne’ebé pertense ba Dom José da Costa no Dom Kapitaun Dasa Rai (Maneira ida-ne’e kontinua to’o ohin loron, jerasaun sira husi Pasilara kontinua tenta hakoi historia Kotababa nian, hodi kaer metin historia Irlelo (maibé esforsu ne’e sei lahetan apoiu tanba Kotababa iha nia historia rasik, no iha fatin antigu ne’ebé sai sasin ba historia Kotababa). Reklamasaun Dom Pasilara provoka liutan konflitu iha povu Kotababa. Kapitaun Dasa Rai kontinua sente dezakreditadu nu’udar nain (e.g. Hereditary Right) ba koroa Kotababa no halo nia raan nakali liutan. Nia kontinua buka biban atu destroi Dom Alexandre da Costa.  

Tanba sente ameasadu ho Dom Kapitaun Dasa Rai, Dom Alexandre harii nia fatin iha Sulilaran hodi ukun nu’udar regulu Kotababa (hodi ema bolu fatin ne’e ho naran Kota-Laran). Alexandre nunka hela iha Kota Baba tanba Kapitaun Dasa Rai kontinua influensia povu no asuwain sira iha Kotababa (fatin sentru ne’ebé Dom Jose da Costa hela) atu halo revolta hasoru nia. Maibé Kapitaun Dasa Rai kontinua buka maneira no oportunidade atu halo revolta hasoru Alexandre hodi hada’u filafali poder.

Alexandre da Costa ho nia maun Celestino da Silva Rapobuti fahe-malu ukun. Rapobuti mak ukun iha Kotababa parte foho no Alaxendre mak kaer ukun iha parte tasi. Maibé Alexandre da Costa mak hetan lejitimidade hodi kaer ukun nu’udar Regulu Kotababa, tanba iha tinan 1881 nia hakerek karta ba Governador hodi informa situasaun iha Kotababa no husu Governdaór atu halo reparasaun (hadia-fali) ba reinu Kotababa. Alexandre da Costa Mendes hatene lee no hakerek. Tanba ne’e Governador bolu Alexandre da Costa Mendes tun Dili hodi presta vasalajen ba koroa (Crown) portugues iha tinan 1884. 

Besik tama ba sekulu XIX, Governador José Celestino da Silva, ne’ebé foin troka Governador Porfírio Zeferino de Sousa (1894), to’o iha Dili lansa kedas kampaña militár hodi fó kastigu ba reinu rebelde sira, ne’ebé lakohi selu finta no kontra maka’as autoridade portugues. Maibé regulu Kotababa Dom José da Costa ne’ebé kontra autoridade portugues mate ona iha tinan 1870 ital, tanba akontesimentu ne’ebé planeadu husi nia rian rasik, Alexandre da Costa, ne’ebé buka atu hadau poder husi nia. Kapitaun Dasa Rai to’o ikus konsege aproveita oportunidade ne’e hodi destroi traidor Dom Alexandre da Costa Mendes.

Dom Kapitaun Dasa Rai futu-lia ho ema portugues sira, hodi dehan katak liurai Alexandre hetan edukasaun husi olandes sira iha Kupang no nia halo transaksaun ho olandes iha Atapupu. Nia hatene ona le’e no hakerek, no olandes sira uza Alexandre da Costa Mendes hodi provoka situasaun hasoru auotoridade portugues. Informasaun ida-ne’e halo governador José Celestino da Silva tenke haruka orden ba Alferes Francisco Duarte no Kapitaun Alvaim atu komanda forsa hodi fó kastigu reinu sira iha provinsia Belu.

“Of the revolt in Cotubaba he wrote, ... it should be noted that the regulo, Dom Alexandre da Costa Mendes, was educated in Kupang by the Dutch and knows how to read and write Malay." The implication was that figures like the Dutch-educated liurai and the Protestant missionaries acted as agent’s provocateur for the Dutch colonial Government.”

Governadór Jose Celestino da Silva (1894-1908) lansa kampaña militár, lideradu husi komandante militár Alferes Francisco Duarte “Arbiru” no Kapitaun Franscico Alvaim hodi fó kastigu ba liurai rebelde sira. Kampaña militár lansa uluk iha Maubara iha fulan Maiu to’o Jullu 1893, no iha Manufahi iha 1895, hodi Alferes Francisco Duarte hetan kanek todan iha loron 7 Outobru, maibé Alferes Arbiru kontinua lidera batalla hodi ataka Kotababa iha tinan 1896. Rona katak batalla besik to’o ba Kotababa, Alexandre halai abandona povu ba iha Fatuk Metan (teritoriu Olandes) iha 1896 no mate iha ne’eba. Tanba Alexandre lahetan apoiu husi povu Kotababa atu funu kontra portugues, tanba Kapitaun Dasa Rai influensia tiha ona povu no asuwain sira. Dom Kapitaun Dasa Rai suporta komandante Francisco Duarte iha Kampaña militár iha Manufahi iha 1895, ho objetivu atu hada’u fila-fali Kaibauk Kotababa nian.  

Celestino da Silva Rapobuti (liurai Alexandre nia maun), mós kontra ona Alexandre, tanba hakarak hada’u mós tronu (poder). Tanba ne’e, molok tropa militár portugues to’o iha Kotababa, Alexandre da Costa Mendes halai tiha ona ho bero iha Sulilaran (Kotalaran) no husik hela nia fen no oan sira.

Avó nain ha’at koñesidu ho naran jentiu Kera (husi uma lulik Aibuti Pun), Asa Maki (husi uma lulik Pasilara), Luis (husi uma lulik Rai Lelo Hatubessi) no Halek (husi Aibutipun) lori halai Liurai Alexandre ho bero ida iha Sulilaran hodi tuir tasi ba iha Fatuk Metan. Liurai to’o iha Fatuk Metan hasoru Nai Salore, hodi buka rai atu hela maibé liurai Salore lafó no ikus mai sira konkorda malu hodi troka rai ho kilat.

“A record of the early settlement of Kemak people in West Timor can be found in the daily journal of a Jesuit priest, Father J. Erftemeijer. He found Kemak people from Cotubaba settled in the hamlet of Fatukmetan, approximately 4 km east of the port of Atapupu (Seran et al. 2010: 183). According to the local people, the name of the king who brought them to Fatukmetan was Alexander Mau Mali. The king came from the house of Paslara and arrived along with people from nine named houses: Dudu Basa, Railelo, Hatu Male, Mane Morin, Lapalis, Umbiru, Koturan, Dair and Taimali.”  

Livru ne’e iha internet iha enderesu http://press-files.anu.edu.au/downloads/press/n4398/html/ch02.xhtml.

Situasaun iha reinu Kotababa kontinua la’o dezkontroladu ho operasaun militár ne’ebé lidera husi Alferes Francisco Duarte no Kapitaun Francisco Alvaim. Povu barak hetan kastigu, tortura no ohó tanba kontra autoridade portugues. Ikus mai mosu rezisténsia iha Hatu Buikari husi Asuwain Kapir Bia Banasa ne’ebé maka halakon Francisco Duarte nia vida iha loron 17 Jullu 1899.

Ho Alferes Francisco Duarte nia mate iha tinan 1899, Governadór Celestino da Silva halo medida atu pasifika reinu sira iha loromonu. Kapitaun Dasa Rai konsege hadau fali tronu husi Dom Alexandre da Costa Mendes no hetan fali konfiansa husi autoridade hodi kaer fali ukun nu’udar regulu hahu husi tinan 1900. Maibe mudansa polítika ne’ebé akontese iha Portugal hodi transforma tiha Rejime Mornakia ba Rejime Repúblika halo Kapitaun Dasa Rai sente ameasadu, tanba bele loke oportunidade foun ba hadau malu poder. Kabauk Kotababa ameasadu dala ida tan.

Governadór mós forma no halo mudansa fali ba estrutura administrativa. Iha tinan 1908, Governadór Celestino da Silva fahe no estabelese estrutura administrativa foun kuandu liurai rebelde sira destroidu. Kotababa restauradu ho Kapitaun Dasa Rai nia esforsu maibé situasaun kontinua iha ostilidade tanba Celestino da Silva Rapobuti hakarak koroa Kotababa (the fight for Kotababa Crown). Kapitaun Dasa Rai hetan fali autoridade hodi ukun reinu Kotababa hahu iha tinan 1900.  

Kuandu emperador portugal Dom Manuel II halo mudansa ba sistema governasaun iha 15 Outobru 1910. Celestino da Silva Rapobuti mós buka biban atu hada’u Kaibauk Kotababa no hein hela biban atu destroi Dom Kapitaun Dasa Rai. Iha fulan Dezembru tinan 1910, Governador foun Alfredo Cardoso de Soveral Martins (1909 to’o 1910) ne’ebé foun troka Governador Gonçalo Pereira Pimenta de Castro (1910 to’o 30 Outobru 1910), liurai sira tun Dili atu selebra serimonia Implantasaun Rejime Repúblika ba sistema ukun iha Timor. Anselmo Augusto Coelho de Carvalho (Acting Governor) lidera selebrasaun ba implatasaun rejime repúblika iha fulan Dezembru 1910. Dom Boaventura hahu kombina liurai sira seluk atu halo revolta hodi defende Rejime Mornarkia. Kapitaun Dasa Rai fó nia apoiu no suporta funu ne’ebé planeadu husi Dom Boaventura. Iha tinan 1911, asuwain sira husi Kotababa halo marsa ba Manufahi hodi suporta funu kontra portugues. Dom Kapitaun Dasa Rai lidera asuwain sira ba Manufahi hodi defende Rejimi Monarkia, maibé funu hetan derrota iha tinan 1912 tanba Governador foun Filomeno da Câmara Cabral (1911-1913) mós unifika forsa husi reinu sira seluk hodi ataka Manufahi. Dasa Rai nu’udar naran ne’ebé asuwain sira fó ba kapitaun kuandu haree ninia korajen iha atake, tanba lahakiduk iha batalla (ta’a dasa inimigu sira iha batalla).      

Derrota iha Manufahi halo Kotababa ikus mai destroidu filafali, tanba liurai Irlelo Celestino da Silva Rapobuti (Liurai Alexandre nian ) aproveita mudansa polítika (implantasaun Republika) ne’e hodi harii reinu Irlelo, ne’ebé suporta portugues kontra Manufahi iha tinan 1911-1912, no Celestino da Silva Rapobuti influensia tropa militár portugues hodi kaer asuwain sira husi Kotababa kuandu fila fali husi Manufahi; asuwain barak hetan kastigu, tortura no oho tanba suporta revolta iha Manufahi hasoru autoridade portugues. Iha tempu ida-ne’e povu Kotababa hetan susar oioin, balun sai atan, serbisu obrigatóriu no selu fali impostu ba autoridade portugues. Pratika esplorasaun ida-ne’e hala’o husi liurai Irlelo ne’ebé apoia autoridade portugues. Povu balun ne’ebé laserbisu, la selu impostu no rebelde desteradu ba Atauro, balun halai tama Atambua no balun ba Alor, teritoriu Olandes.

Celestino da Silva Rapobuti (husi uma lisan Pasilara) hakarak halakon tiha Kotababa hodi estabelese Irlelo. Rapobuti obriga povu Kotababa hakoi tiha historia Kotababa ho nia liurai ikus Kapitaun Dasa Rai. Bandu lia-nain sira atu reklama kona-ba Kotababa, no aktu ida-ne’e kontinua tan husi liurai Irlelo sira seluk ne’ebé troka Rapubuti. Maibé povu Kotababa hatene katak ukun nu’udar regulu lakon tiha ona iha tinan 1910.

Kauza husi Implantasaun Rejime Repúblika mak halo Kotababa nakfera ba Atabai no Irlelo, tanba lai iha ona autoridade absoluta hanesan aplika iha rejime monarkia. Maibé povu Timor barak seidauk entende konseitu foun ne’ebé aplika ba ukun iha Timor, tanba ne’e maka povu kontinua konsidera nafatin ema sira ne’ebé kaer ukun hanesan liurai (regulu) iha tempu ne’ebá. Titlu nu’udar Dom mós laiha ona. Sira-ne’ebé kaer ukun iha reinu ida hanesan xefe de’it maibé la’ós ona regulu. Tanba ne’e maka Atabai no Irlelo la-konsideradu nu’udar reinadu (la lidera husi Regulu).    

Divizaun Administrativa Iha tempu Koloniál

Iha tinan 1844, Macau no Timor separadu husi India hodi konstitui nu’udar governu independente ida, iha ne’ebé Timor sai distritu autonomu husi Macau. Hafoin hatudu governadór distritu ba Timor Portuges, Afonso de Castro fahe kolonia ba unidade administrativa teritoriál (territorial administrative units), concelhos, iha administrador nia juridisaun (administrator). Divizaun ida-ne’e hetan fali amandamentu hodi prevene revolta hasoru Portuges.

Governadór foun Anfonso de Castro estabalese tan postu militár iha Batugade iha tinan 1844 kuandu iha ona entendimentu ho olandes hodi fahe teritoriu Timor. Liurai lokál barak hetan batizmu iha tempu ne’e. Eskola hahu loke iha Batugade hodi fó oportunidade ba liurai oan sira, maibé iha tempu ne’e eskola eziste iha fatin rua de’it; Dili no Batugade. Reinu balun konstitui iha Distritu ida ho xefe distritu mak komandante militár portuges ne’ebé destaka iha distritu ne’e.

Timor fahe loloos ba rua iha 20 Abril 1859 (Timor-Português ba katóliku sira, no Timor-Holandes ba protestante sira). Husi ne’e mak ita hahu Timor/Nusa Tenggara Timur (NTT) no Timor Oriental/ Portugues! Iha TIMOR ORIENTAL nia laran ne’e mak hatama tan enklave ida naran OE-CUSSE! Iha 8 Setembro 1859. Divizaun DISTRITAL hahu loloos iha 1860, Governador Afonso de Castro liuhusi regulamentu ida (2/8/1860) mak fahe Timor ba DISTRITU 11, mak hanesan 1o DILI (centro), Motael, Ulmera, Hera, Caimanc, Dailor, Failacor no Laclo; 2o Lacore, MANATUTO (centro), Laclubar, Funar, Laleia, no Cairuhi; 3o VEMASSE (centro), Fatumarto, Venilale; 4o LAUTEM (centro), Faturo, Sarau, Matarufa; 5o VIQUEQUE (centro), Bibiluto, Luca, Lacluta-Dilor, Bibico-Barique; 6o ALAS (centro), Dotic, Manufahi, Raimean, Camenasse, Suai; 7o VIBISSUÇO (centro), Samora, Claco, Foulau, Faturo, Turriscaim; 8o CAILACO (centro), Atsabe, Deribate, Leimean, Mahubo; 9o MAUBARA (centro), Boibau, Ermera, Liquiça; 10o BATUGADE (centro), Cutubaba, Sanir, Balibo, Cova; no 11o OE-CUSSE (centro), Ambeno.

Divizaun ba Distritu no Reinadu iha tinan 1863

Districts                                      Reinadu

Distritu 1: Dili                        Dili, Motael, Ulmera, Hera, Caimanc, Dailor, Failacor, Laclo

Distritu 2: Manatuto                Lacore, Manatuto, Laclubar, Funar, Laleia, Cairui

Distritu 3: Vemasse                 Vemasse, Fatumarto, Venilale

Distritu 4: Lautem                   Faturo, Sarau, Matarufa

Distritu 5: Viqueque                Bibiluto, Viqueque, Luca, Lacluta and Dilor, Biblico, Barique

Distritu 6: Alas                        Dotic, Alas, Manufahi, Raimean, Camenasse and Suai

Distritu 7: Vibicusso                Samoro, Vibicusso and Claco, Foulau, Faturo, Turiscai

Distritu 8: Cailac                     Atsabe, Deribate, Leimean, Mahubo, Cailaco

Distritu 9: Maubara                  Boibau, Hermera (Ermera), Maubara, Liquica

Distritu 10: Batugade               Cutubaba, Sanir, Balibo, Cova

Distritu 11: Oecussi                  Oecussi, Ambeno

Hafoin kampaña militár ramata (1894-1908), Governador Celestino da Silva fahe tan teritoriu Timor ba komandu militar 15 no 38 reinadus iha tinan 1908.  Kampaña militár ne’e mós kauza reinu Kotababa nakfera ba Irlelo no Atabai. Mudansa ba divizaun administrativa akontese tan iha tinan 1960-ital no  ikus liu iha tinan 1974.  

Gutters mós sita (35:2006) katak;

“In 1894, the division of districts was again changed by the governor, Celestino da Silva, who launched a military campaign from 1894 to 1908 to dismantle the power of the remaining rebellious liurai and create effective control over Portuguese Timor. Da Silva then divided Portuguese Timor into 15 comandos militares (military commands)  in 1908, 38 centrally administered from Dili.”   

Hanesan mós dokomentu ofisiál Governu portuges ida afirma iha 1974, alista no fahe distritu ba sanulu-resin-ida no postu administrativu ba 64 hanesan tuir mai ne’e;

Divizaun Administrativa iha tinan 1974.

Concelho (Districts)                  Postos Administrativos (Sub-districts)

Dili                                           Sede Dili, Atauro, Metinaro

Baucau                                     Sede Baucau, Quelicai, Venilale, Baguia, Laga, Vemasse

Bobonaro                                  Sede Maliana, Balibo, Bobonaro, Atabai, Cailaco, Lolotoi, Lebos

Cova-Lima                               Sede Suai, Fatu-Mean, Fohorem, Fatu-Lulic, Mape, Tilomar

Ermera                                      Sede Ermera, Atsabe, Hato-Lia, Letefoho, Railaco

Lautem                                      Sede Lospalos, Luro, Iliomar, Lautem, Tutuala, Lore

Liquica                                      Sede Liquica, Maubara, Bazartete

Manatuto                                   Sede Manatuto, Laclubar, Barique, Laclo, Laleia, Soibada

Same                                          Sede Same, Alas, Fatu-Berliu, Hatudo

Ainaro                                        Sede Ainaro, Maubisse, Hato-Builico, Turiscai

Viqueque                                    Sede Viqueque, Ossu, Uato-Lari, Lacluta, Uato-Carabau

Oecussi                                       Sede Pante Macassar, Oe-Sili, Nitibe, Passabe

Aileu                                            Sede Aileu, Remexio, Laulara, Lequidoe

Regulu Kotababa (Liurai sira).

1. Dom António da Costa, sarjentu-mor, no simu postu tanente-koronel kuandu halo vasalajen ba koroa portugues preside iha postu Batugade iha tinan 1731.  2. Dom
Manuel da Costa (1754-1758). 3. Dom José Tavares da Costa (1767-1814), brigadeiru, postu ida-ne’e nia simu kuandu tun Dili hamutuk ho regulu sira nain-40 husi provinsia Bello iha tinan 1769, no presta vasalajen ba koroa portuges.
4. Dom Francisco da Costa (1815 - 1853), simu postu koronel iha tinan 1815. 5. Dom José da Costa (1854 - 1879).  6.  Dom Alxandre da Costa Mendes (1881 - 1896), iha tinan 1881 Alxandre hakerek karta ba Governador Augusto Cesar Cardoso de Carvalho (1880-1881) ba reparasaun iha Kotababa tanba akontesimentu sira iha pasadu, no nia tun Dili hodi presta vasalajen ba koroa portugues hodi simu postu rei-koronel iha tinan 1883.

Liurai Alexandre la’ós dexendente husi liurai sira husi uma lulik Kelema. Nia nu’udar rian ida husi liurai Uma Kelema nian, tanba ninia feton mak kaben ho liurai Dom José da Costa (Tes Mali). Maibé Regulu sira iha tempu molok Dom Alexandre nian ne’e dexendente husi Uma-Lulik Kelema inklui Dom Kapitaun Dasa Rai.

Uma Kelema (Secred House of Kelema)

Ita hatene tiha ona liafuan loloos husi Cotubaba ka Cutubaba kuandu le’e esplikasaun sira iha aspeitu etimolojia. Nune’e, ha’u hakarak lori ita ba hatene Uma Kelema atu bele entende didi’ak ninia signifikasaun. Kelema ne’e naran ba uma lulik ida (Sacred House of Kelema).  Uma Lulik ida ne’e harii husi jerasaun ida ne’ebé pertense ba Dom António da Costa (Asa Meta) no nia maun-alin sira. Kelema katak kelen. Signifikasaun ida-ne’e refere ba na’an kelen (si’i Kelema).

Iha tempu uluk, reinu Kotababa iha lei tradisionál (ukun no bandu) ne’ebé Regulu sira aplika hodi regula sira-nia reinu. Molok realiza atividade kulturál ida hanesan hakoi mate, koremetan no seluk tan, lia-nain sira tenke husu autorizasaun husi Regulu. Regulu fó bandu katak ema ida labele halo buat ruma sein iha koñesimentu. Tanba ne’e, povu atu halo buat ruma sempre husu autorizaun husi Regulu hodi fó hatene balada hira mak sei ohó iha serimonia ida. Ukun no bandu ida ne’e aplika ba lia-mate no lia-moris.

Kuandu iha lia-mate ka lia-moris, lia-nain sira tenke fó na’an-kelen (si’i Kelema) no tua ba Regulu. Na’an kelen to’o iha Regulu signifika iha serimonia kulturál ruma iha reinu Kotababa. Ne’e nu’udar regra ne’ebé aplika ba reinu ne’e, sei hetan sansaun no kastigu kuandu la kumpri. Na’an kelem (si’i Kelema) só fó ba liurai (Regulu) mak bele han. Tanba ne’e mak uma-lulik ne’e hanaran Kelema. Signifika uma lulik ba regulu (liurai).    

Tutubaba Uma Kelema katak Baku Tambor Uma-Lulik Kelema. Uma Kelema nu’udar uma lulik ne’ebé tuan liu iha rai Atabai, no iha poder estruturál-kulturál boot tebes (Dom).  Uma ne’ebé iha poder nu’udar tanente-koronel, koronel no brigadeiru ne’ebé maka simu husi beiala-sira iha tempu rejime monarkiku portuges. Iha liurai prinsipál nain-tolu husi Uma Kelema mak simu postu militár prinsipál husi rejime monarkiku portuges, mak hanesa;

1.      Dom António da Costa (Asameta), patente ba tenente-koronel, simu iha postu komando Batugede iha tinan 1731.

2.      Dom Manuel da Costa (Loe Asa), 1754-1758.

3.      Dom José Tavares da Costa (Mau Kali), patente ba brigadeiru, simu iha Dili iha tinan 1769.

4.      Dom Francisco da Costa (Mau Buti, alias Nai Buti), patente ba koronel, simu iha Dili iha tinan 1815.

5.      Dom José da Costa (Tesmali), 1854-1870.

6.      Dom Kapitaun Dasa Rai (?), 1900-1918

Uma Kelema iha uma-lulik tolu (3) dezde beiala sira-nia tempu; Uma Banasa (uma ne’ebé rai lulik funu nian; utiliza nia ritu kuandu ba funu). Uma Dato; uma ne’ebé simu no hala’o ukun no bandu. Uma-Boot; uma ne’ebé reprezenta poder kulturál nu’udar Dom (Tenente-Koronel, Koronel no Brigadeiru), ne’ebé fó ukun no bandu.  

Jerasaun Husi Uma Lulik Kelema

Kuandu Liurai Dom António da Costa ho nia ema nain-100 ba funu iha Cailaco iha tinan 1726, sira mós fila lori ema barak fila ba Kotababa. Nia mós hafoli avo-feto Belak husi uma Lulik Dau Lelo, Cailaco. Husi ne’e mak Uma Kelema no Dau Lelo sai mane-foun no uma-mane (Aimeia). Kuandu beiala sira husi Dau Lelo atu fila fali ba Cailaco, sira hameno hela ba Durubasa Rae-Ubu hodi haree no tau-matan ba jerasaun avo-feto nian. Dau Lelo nia relasaun ho Kelema hakotu iha beiala Mau Bili nia tempu. Dau Lelo delega ona kompeténsia ba Durubasa Rae-Ubu hodi sai fali Uma-Mane (Aimeia) ba Uma Kelema to’o ohin loron. 

Uma Kelema iha Uma Mane no Mane Foun (aimeia) prinsipál rua; husi Uma-Boot mak Durubasa Rae-Ubu (Uma-Mane, reprezenta Dau Lelo) no Narabai (Mane-Foun), no husi Uma-Dato mak Uma Banasa (Uma Mane) no Durubasa Leopele (Mane-Foun).  

Jerasaun husi uma Kelema mai husi beiala sira-ne’ebé mensiona ona; Dom António da Costa (Asa Meta), Dom Manuel da Costa (Loe Asa), Dom Jose Tavares da Costa (Mau Kali), Dom Francisco da Costa (Mau Buti) no Dom José da Costa (Tes Mali). Maibé ohin loron iha jerasaun rua ne’ebé hamutuk iha uma Kelema; jerasaun ida husi Uma-Dato no Jerasaun ida husi Uma-Boot (Dom).

Tanba ne’e, ritu iha tempu hari’i hikas uma-lulik, Durubasa Rae-Ubu no Narabai mak sempre hakohak ai-riin-mane no ai-riin-feto husi Uma-Boot. No Uma-Banasa no Durubasa Leopele mak sempre hakohak ai-riin-mane no ai-riin-feto husi Uma Dato.  

Estrutura Kulturál

Uma Kelema iha uma lulik tolu dezde beiala sira nia tempu to’o ohin loron. Kulturalmente, uma lulik reprezenta beiala sira nia moris iha tempu uluk. Uma tolu ne’e iha nia reprezentasaun keta-ketak, tuir nia funsaun (kna’ar); Uma-Boot, reprezenta autoridade (kbi’it) ne’ebé kaer no fó ukun no bandu. Uma-Dato, reprezenta autoridade ne’ebé simu no hala’o ukun no bandu. Uma-Manas (Uma-Banasa), reprezenta autoridade ne’ebé haruka kumpri ukun no bandu, no mós kontra inimigu sira.

Ita bele fó rezumu katak, Uma-Boot fó ukun no bandu, no Uma-Dato simu no hala’o ukun no bandu. Uma-Manas, haruka kumpri ukun no bandu, ka hodi halo funu.   

2020

Autor

@Rogerio Pires

No comments:

Post a Comment