Monday, July 20, 2015

SAIDA MAKA DIFERENTE?



dok,adtl
PR. TMR Jantar Hamutuk Ho Defisiente

Timor-Leste, nasaun ne'ebé eziste iha rejiaun sudeste aziátiku, no sai ona nu'udar membru ba Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) wainhira hetan independénsia. Populasaun iha nasaun ne’e tuir ninia dadus estatístika tinan 2010 hatudu iha ema hamutuk nain-1,066,409. Hosi númeru ida-ne'e hatudu mós katak iha ema ho defisiénsia hamutuk nain-48.488 (4.6%). 


Ema sira ho defisiénsia hanesan komunidade ne’ebé vulneravel tebtebes, no mós ladun hetan atensaun sériu hosi estadu, liu-liu família no komunidade ne'ebé kontinua sai bareira, no hanetik sira atu partisipa ativamente iha vida sosiedade nian. Sidadaun sira ho defisiénsia sai nu'udar komunidade ne'ebé vulnerável hosi konstruksaun sosiál ne'ebé maioria afekta hosi ki'ak, naun-alfabetizadu, tratamentu a'at, diskriminasaun no ekskluzaun hosi prosesu dezenvolvimentu sira. Tanba konsidera sidadaun sira ho defisiénsia la produtivu ona iha prosesu konstruksaun sosiál no mudansa ekonomia nian.


Ema ho defisiénsia mós okupa númeru a'as liu iha figura an-alfabétika. Tanba sira la hetan asesu ba eskola no sai susar liutan wainhira la asesu ba tratamentu saude. Maioria hosi ema ho defisiénsia maka husik hela sira-nia estudu iha eskola tanba diskriminasaun no liu-liu la iha asesibilidade.


Vizaun Mundiál ba ema ho defisiénsia


Kauza ba defisiénsia nian boot liu mai hosi moras, asidente, hori-moris  no mal-nutrisaun.  Defisiénsia tuir ninia tipu bele fahe ba defisiénsia fízika, mentál, intelektuál no sensoriál. Iha Timor-Leste ema ho defisiénsia matan kobre númeru 2,8%  (nain-29,488) a'as liu tipu sira seluk hosi total númeru defisiénsia. Ema ho defisiénsia hetan mós violasaun ho númeru a'as liu, ka tuir peskiza internasionál ida, hatete, ema ho defisiénsia barak liu hetan violasaun beibeik (15%) iha mundu. 


Wainhira mundu hahu haree katak ema ho defisiénsia mós sei iha abilidade, no ne'e bele sai hanesan diversidade sosiál ida-ne'ebé bele esplora didi'ak ba interese dezenvolvimentu nian. ONU deside hamosu konvensaun ida ba direitu ema ho defisiénsia hodi asegura Deklrasaun Universál Direitu Humanu nian. Hosi konvesaun ONU nian ba direitu ema ho defisiénsia obriga estadu membru sira atu asumi papél importante ba fornesimentu asesibilidade no oportunidade ba ema ho defisiénsia hodi dezenvolve sira-nia kapasidade no lori sira bele partisipa di'ak liu tan iha sosiedade.


Obrigasaun Estadu Nian


Tuir Konstitusaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian iha artigu 21 afirma katak  sidadaun ho defisiénsia iha direitu no mós obrigasaun hanesan sidadaun sira seluk, no la bele halo diskriminasaun ba sidadaun ida tanba ninia kondisaun fízika ka mentál. Nune'e mós Estadu iha dever atu promove direitu sidadaun sira ho defisiénsia no promove oportunidade ba sidadaun sira ho defisiénsia, atu sira bele partisipa di'ak liu tan iha prosesu dezenvolvimentu nasionál.  


“Ita iha dever atu kria oportunidade ba sidadaun sira ho defisiénsia atu halo parte iha vida sosiedade, no mós halo sira bele integra no partisipa iha ekonomia nasionál no dezenvolvimentu nasaun nian”, Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak iha Jantar hamutuk ho ema defisiente sira (26 Novembru 2014).


Diskriminasaun ka Estigma iha sosiedade


Tanba defisiénsia ne'ebé afekta ema nia moris, halo ema hetan konsiderasaun negativu ba abilidade ne'ebé maske haksumik iha ema ne'e. Nune'e Estadu sai hanesan mahon sidadaun hothotu nian ne'ebé halo papél importante ba moris sidadaun sira iha nasaun nian no sai promovedór partisipasaun sidadaun hothotu ba dezenvolvimentu nasionál.

Importante duni ba Estadu atu kria oportunidade ne'ebé hanesan ba sidadaun sira, liu-liu iha atensaun maka'as ba ema ho defisiénsia hodi la horik bareira ruma entre sidadaun.  Estadu la halo kna'ar mesmesak, iha mós organizasaun sira la'ós estadu nian ne'ebé preokupa no halo kna'ar importante ba moris di'ak ema hothotu nian. Estadu tenke suporta liuhosi serbisu kooperasaun ho institusaun sira estadu nian no bele fornese fiansiamentu hodi hakbiit organizasaun sivíl sira atu bele halo aktividade sira la'o di'ak liutan. 


“Aktividade hosi asosiasaun no organizasaun la'ós-governu nian sira bele sai hanesan papel ida ne'ebé importante tebes, atu ita bele kria sosiedade no ekonomia ida-ne'ebé inkluzivu tebtebes, atu nune'e sidadaun sira ho defisiénsia bele moris di'ak liu tan”. Dehan tan. 


Maibé ema barak iha Timor-Leste sei kontinua ho hanoin antigu nian. Konsidera ema ho defisiénsia la produtivu iha prosesu konstruksaun sosiál no aspetu dezenvolvimentu hothotu. 


Iha ne'ebé horik Diferénsia ?


Loloos ne'e, la iha deferénsia entre ema iha mundu. Maibé kondisaun ka situasaun halo ema sai diferente iha forma fízika, mentál, intelektuál no sensoriál. Dalaruma ema hanoin katak  ida-ne'e halo ema sai diferente.  


“Diferente entre ita maka defisiénsia, katak ha'u la haree no imi haree. Ha'u mós iha abilidade hanesan imi ne'ebé haree, só de'it ita halo buat ne'ebé diferente iha kondisaun. Maibé ho dezenvolvimentu teknolojia iha era dijitál ne'e ajuda ami atu asesu ba buat barak. Ami bele le'e, bele hetan edukasaun maske defisiénsia matan.” Gaspar Afonso, Ema ho Defisiénsia Matan.


Afinál, karik ita bele konsiente ema hotu ninia situasaun tanba ho defisiénsia, halo ema barak sai konfunde. Karik haluha katak ema iha mós limitasaun ba moris no mós kondisaun humana. Ema bele sai katuas ka ferik iha loron ruma, no sei depende maka’as ema seluk ninia tulun. Karik bele hetan defisiénsia molok hakotu i’is moris nian. Ne'e situasaun ne’ebé ema sei hasoru no la se’es karik. Maibé ema loloos ne'e moris hanesan de'it. Ema hothotu iha direitu no mós dever tanba iha abilidade ka kbiit nu'udar ema. No loloos ne'e, ema moris iha situasaun nakfilak ba malu. Ema la-ho defisiénsia sai bareira ba ema ho defisiénsia, tanba seida'uk kompreende situasaun ema ho defisiénsia ka abilidade ne'ebé ema ho defisiénsia iha. 


Ema iha abilidade, no iha kbiit hanoin nian no mós atu halo buat ruma tuir ninia bele. Maibé dalaruma ema haluha katak defisiente mós nu'udar kriatura. Só de'it ema ho defisiénsia iha limitasaun barak ne'ebé hanetik sira atu hakonu sira-nia nesesidade loro-loron. Tanba defisiénsia ne'ebé iha, halo ema hetan empedimentu iha sira-nia movimentu no espasu atu halo sira-nia aktividade. Maibé, wainhira iha oportunidade no asesibilidade ba ema ho defisiénsia, halo sira sei ativamente partisipa iha prosesu hothotu no sira sei la depende maka'as ba ema seluk. Tanba sira hakarak moris dependente ho kbiit ne'ebé sira iha hanesan ema kriatura.


Maibé, sidadaun hohotu haluha konstruksaun sira-ne'ebé Estadu halo. Tanba hanoin katak mundu la iha defisiénsia, ka eziste de'it ema sira-ne'ebé la ho defisiénsia. Nune'e, iha konstruksaun sosiál ka konstruksaun fiziku sira nunka fornese asesibilidade ba ema ho defisiénsia. Bainhira la iha asesibilidade ba ema ho defisiénsia, halo sira enfrenta defisiénsia liutan tanba sidadaun seluk nunka hanoin hetan ema ho defisiénsia iha  prosesu ruma.


Seraké defisiénsia maka ema sira ne'ebé hetan defisiénsia? Ema hothotu iha defisiénsia tanba dalaruma  hetook haluha malu iha prosesu ruma. Tanba moris iha situasan ka kondisaun ne'ebé la-hanesan, no nune'e halo ema hanoin iha ida-idak ninia situasaun ka kondisaun no halo ema sai haluha malu.

Writer
Rogerio Pires


No comments:

Post a Comment