PR. TMR Jantar Hamutuk Ho Defisiente |
Timor-Leste,
nasaun ne'ebé eziste iha rejiaun sudeste aziátiku, no sai ona nu'udar membru ba
Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) wainhira hetan independénsia. Populasaun iha
nasaun ne’e tuir ninia dadus estatístika tinan 2010 hatudu iha ema hamutuk
nain-1,066,409. Hosi númeru ida-ne'e hatudu mós katak iha ema ho defisiénsia
hamutuk nain-48.488 (4.6%).
Ema
sira ho defisiénsia hanesan komunidade ne’ebé vulneravel tebtebes, no mós ladun
hetan atensaun sériu hosi estadu, liu-liu família no komunidade ne'ebé kontinua
sai bareira, no hanetik sira atu partisipa ativamente iha vida sosiedade nian.
Sidadaun sira ho defisiénsia sai nu'udar komunidade ne'ebé vulnerável hosi
konstruksaun sosiál ne'ebé maioria afekta hosi ki'ak, naun-alfabetizadu,
tratamentu a'at, diskriminasaun no ekskluzaun hosi prosesu dezenvolvimentu
sira. Tanba konsidera sidadaun sira ho defisiénsia la produtivu ona iha prosesu
konstruksaun sosiál no mudansa ekonomia nian.
Ema
ho defisiénsia mós okupa númeru a'as liu iha figura an-alfabétika. Tanba sira
la hetan asesu ba eskola no sai susar liutan wainhira la asesu ba tratamentu
saude. Maioria hosi ema ho defisiénsia maka husik hela sira-nia estudu iha
eskola tanba diskriminasaun no liu-liu la iha asesibilidade.
Vizaun
Mundiál ba ema ho defisiénsia
Kauza
ba defisiénsia nian boot liu mai hosi moras, asidente, hori-moris no
mal-nutrisaun. Defisiénsia tuir ninia tipu bele fahe ba defisiénsia
fízika, mentál, intelektuál no sensoriál. Iha Timor-Leste ema ho defisiénsia
matan kobre númeru 2,8% (nain-29,488) a'as liu tipu sira seluk hosi total
númeru defisiénsia. Ema ho defisiénsia hetan mós violasaun ho númeru a'as liu,
ka tuir peskiza internasionál ida, hatete, ema ho defisiénsia barak liu hetan
violasaun beibeik (15%) iha mundu.
Wainhira
mundu hahu haree katak ema ho defisiénsia mós sei iha abilidade, no ne'e bele
sai hanesan diversidade sosiál ida-ne'ebé bele esplora didi'ak ba interese
dezenvolvimentu nian. ONU deside hamosu konvensaun ida ba direitu ema ho
defisiénsia hodi asegura Deklrasaun Universál Direitu Humanu nian. Hosi
konvesaun ONU nian ba direitu ema ho defisiénsia obriga estadu membru sira atu
asumi papél importante ba fornesimentu asesibilidade no oportunidade ba ema ho
defisiénsia hodi dezenvolve sira-nia kapasidade no lori sira bele partisipa
di'ak liu tan iha sosiedade.
Obrigasaun
Estadu Nian
Tuir
Konstitusaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian iha artigu 21 afirma
katak sidadaun ho defisiénsia iha direitu no mós obrigasaun hanesan
sidadaun sira seluk, no la bele halo diskriminasaun ba sidadaun ida tanba ninia
kondisaun fízika ka mentál. Nune'e mós Estadu iha dever atu promove direitu
sidadaun sira ho defisiénsia no promove oportunidade ba sidadaun sira ho
defisiénsia, atu sira bele partisipa di'ak liu tan iha prosesu dezenvolvimentu
nasionál.
“Ita
iha dever atu kria oportunidade ba sidadaun sira ho defisiénsia atu halo parte
iha vida sosiedade, no mós halo sira bele integra no partisipa iha ekonomia
nasionál no dezenvolvimentu nasaun nian”, Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak
iha Jantar hamutuk ho ema defisiente sira (26 Novembru 2014).
Diskriminasaun
ka Estigma iha sosiedade
Tanba
defisiénsia ne'ebé afekta ema nia moris, halo ema hetan konsiderasaun negativu
ba abilidade ne'ebé maske haksumik iha ema ne'e. Nune'e Estadu sai hanesan
mahon sidadaun hothotu nian ne'ebé halo papél importante ba moris sidadaun sira
iha nasaun nian no sai promovedór partisipasaun sidadaun hothotu ba
dezenvolvimentu nasionál.
Importante
duni ba Estadu atu kria oportunidade ne'ebé hanesan ba sidadaun sira, liu-liu
iha atensaun maka'as ba ema ho defisiénsia hodi la horik bareira ruma entre
sidadaun. Estadu la halo kna'ar mesmesak, iha mós organizasaun sira la'ós
estadu nian ne'ebé preokupa no halo kna'ar importante ba moris di'ak ema
hothotu nian. Estadu tenke suporta liuhosi serbisu kooperasaun ho institusaun
sira estadu nian no bele fornese fiansiamentu hodi hakbiit organizasaun sivíl
sira atu bele halo aktividade sira la'o di'ak liutan.
“Aktividade
hosi asosiasaun no organizasaun la'ós-governu nian sira bele sai hanesan papel
ida ne'ebé importante tebes, atu ita bele kria sosiedade no ekonomia ida-ne'ebé
inkluzivu tebtebes, atu nune'e sidadaun sira ho defisiénsia bele moris di'ak
liu tan”. Dehan tan.
Maibé
ema barak iha Timor-Leste sei kontinua ho hanoin antigu nian. Konsidera ema ho
defisiénsia la produtivu iha prosesu konstruksaun sosiál no aspetu
dezenvolvimentu hothotu.
Iha
ne'ebé horik Diferénsia ?
Loloos
ne'e, la iha deferénsia entre ema iha mundu. Maibé kondisaun ka situasaun halo
ema sai diferente iha forma fízika, mentál, intelektuál no sensoriál. Dalaruma
ema hanoin katak ida-ne'e halo ema sai diferente.
“Diferente
entre ita maka defisiénsia, katak ha'u la haree no imi haree. Ha'u mós iha
abilidade hanesan imi ne'ebé haree, só de'it ita halo buat ne'ebé diferente iha
kondisaun. Maibé ho dezenvolvimentu teknolojia iha era dijitál ne'e ajuda ami
atu asesu ba buat barak. Ami bele le'e, bele hetan edukasaun maske defisiénsia
matan.” Gaspar Afonso, Ema ho Defisiénsia Matan.
Afinál,
karik ita bele konsiente ema hotu ninia situasaun tanba ho defisiénsia, halo
ema barak sai konfunde. Karik haluha katak ema iha mós limitasaun ba moris no
mós kondisaun humana. Ema bele sai katuas ka ferik iha loron ruma, no sei
depende maka’as ema seluk ninia tulun. Karik bele hetan defisiénsia molok
hakotu i’is moris nian. Ne'e situasaun ne’ebé ema sei hasoru no la se’es karik.
Maibé ema loloos ne'e moris hanesan de'it. Ema hothotu iha direitu no mós dever
tanba iha abilidade ka kbiit nu'udar ema. No loloos ne'e, ema moris iha
situasaun nakfilak ba malu. Ema la-ho defisiénsia sai bareira ba ema ho
defisiénsia, tanba seida'uk kompreende situasaun ema ho defisiénsia ka
abilidade ne'ebé ema ho defisiénsia iha.
Ema
iha abilidade, no iha kbiit hanoin nian no mós atu halo buat ruma tuir ninia
bele. Maibé dalaruma ema haluha katak defisiente mós nu'udar kriatura. Só de'it
ema ho defisiénsia iha limitasaun barak ne'ebé hanetik sira atu hakonu sira-nia
nesesidade loro-loron. Tanba defisiénsia ne'ebé iha, halo ema hetan empedimentu
iha sira-nia movimentu no espasu atu halo sira-nia aktividade. Maibé, wainhira
iha oportunidade no asesibilidade ba ema ho defisiénsia, halo sira sei
ativamente partisipa iha prosesu hothotu no sira sei la depende maka'as ba ema
seluk. Tanba sira hakarak moris dependente ho kbiit ne'ebé sira iha hanesan ema
kriatura.
Maibé,
sidadaun hohotu haluha konstruksaun sira-ne'ebé Estadu halo. Tanba hanoin katak
mundu la iha defisiénsia, ka eziste de'it ema sira-ne'ebé la ho defisiénsia.
Nune'e, iha konstruksaun sosiál ka konstruksaun fiziku sira nunka fornese
asesibilidade ba ema ho defisiénsia. Bainhira la iha asesibilidade ba ema ho
defisiénsia, halo sira enfrenta defisiénsia liutan tanba sidadaun seluk nunka
hanoin hetan ema ho defisiénsia iha prosesu ruma.
Seraké
defisiénsia maka ema sira ne'ebé hetan defisiénsia? Ema hothotu iha defisiénsia
tanba dalaruma hetook haluha malu iha prosesu ruma. Tanba moris iha
situasan ka kondisaun ne'ebé la-hanesan, no nune'e halo ema hanoin iha ida-idak
ninia situasaun ka kondisaun no
halo ema sai haluha malu.
Writer
Rogerio Pires
No comments:
Post a Comment