Wednesday, July 1, 2015

SOSIEDADE NO EMA HO DEFISIÉNSIA (Perspektiva Sira-Ne’ebé Prejudika Inkluzaun Sosiál)


Mateus Lucas, Defisiensia Fiziku, Joga Bola Baskete Kadeira Roda (foto Roger)
 

Karik la foun ba públiku atu ko’alia kona-ba matan a’at, liman a’at, ain a’at no buat a’at sira seluk ne’ebé ema ruma enfrenta. Uluk ema ko’alia kona-ba monok, beikten no bulak hodi konsidera kondisaun ne’ebé ema ruma hasoru iha ninia moris. Ema barak hanoin katak ema sira-ne’ebé hasoru problema fizika ka mentál, la devia atu buka moris no atu hetan edukasaun. Tanba konsidera, ema sira-ne’e, la iha ona kapasidade atu kompete ho ema seluk ne’ebé la enfrenta kondisaun hanesan ne’e.

Maibé, iha ona perspektiva foun ne’ebé hahu loke mundu ninia matan. Ema sira ho kondisaun hanesan matan a’at, liman a’at, ain a’at, tilun di’uk, bulak no beikten la merese atu hetan tratamentu a’at ka ekzklui sira hosi komunidade ka sosiedade ne’ebé sira eziste. Só de’it, sira presiza ema seluk atu hamutuk ho sira ka fasilita sira atu asesu ba serbisu sosiál sira no fornese oportunidade atu sira bele dezenvolve an ho di’ak. Tanba, loloos ne’e, sira presiza atensaun espesiál ne’ebé fasilita sira bele hetan solusaun ba sira-nia moris. No, mudansa teknolojia mós ajuda ema ho defisiénsia. Iha era dijitál ne’e, ema la-haree  mós bele asesu internet, uza telefone, komputadór, le’e no hakerek.


Tanba ne’e, mundu ohin loron define ona kondisaun ne’e ho liafuan defisiénsia. Karik ne’e liafuan foun ba sosiedade iha Timor-Leste. Maibé liafuan ne’e Organizasaun Nasoens Unidas aprova ona no hodi konsidera ema sira-ne’ebé moris ho problema fízika, mentál, intelektuál no sensoriál hanesan parte husi sosiedade. ONU konsidera defisiénsia hanesan diversidade sosiál ida-ne’ebé bele esplora didi’ak no tau-hamutuk ba forsa dezenvolvimentu nian. Tanba ONU konsidera no rekoñese kontribuisaun ema ho defisiénsia nian iha prosesu ba aspektu sira dezenvolvimentu nian, no asigura deklarasaun universál ba direitu humanu.

Maibé, dala-barak familia no sosiedade sai fali bareira boot liu ba ema sira hanesan ne’e.  Perspektiva no estigma sosiál sira ne’ebé buras iha família no komunidade hanetik ema ho defisiénsia ninia movimentu no la horik espasu ba sira atu halo parte iha sosiedade. Ema ho defisiénsia sente problema fízika ka mentál ne’ebé sira hasoru la’ós sai  bareira, maibé tanba tratamentu, diskriminasaun, oportunidade no asesibilidade ne’ebé halo sira sai komunidade ne’ebé hetan atensaun mukit liu iha nasaun no iha mundu. Perspektiva sira-ne’ebé estereotipa defisiénsia sai kauza fatál  ba ema ho defisiénsia ninia partisipasaun duké kondisaun ne’ebé ema sira-ne’e enfrenta.

Dala-barak, ema haree fizikamente kapasidade ne’ebé iha ba ema ho defisiénsia. Perspektiva ida-ne’e lori malisan ba prosesu dezenvolvimentu sosiál no liu-liu haburas desigualizasaun sosiál hasoru ema ho defisiénsia. Nune’e, halo ema ho defisiénsia lakon partisipasaun iha prosesu dezenvolvimentu no sai individu ne’ebé iha dependénsia maka’as tebes. Finalmente, ema ho defisiénsia hasoru vida ne’ebé naktaka hosi prosesu hothotu ka la hetan asesu ba serbisu hothotu ne’ebé Estadu fornese hodi asegura moris sidadaun nian iha nasaun ida. Afinál, ema ho defisiénsia mós hanesan sidadaun ida-ne’ebé iha direitu no dever hanesan sidadaun seluk.

Perspektiva antigu sira-ne’e fó atensaun ba kapasidade produktiva ema nian kona-ba kna’ar atu hakonu nesesidade loro-loron nian. Nune’e, ema sira  ho defisiénsia sai komunidade ne’ebé eziste iha vida ne’ebé nakonu ho empedimentu oioin. Halo sira sai hanesan ema ne’ebé vulnerável no frajíl ba aktu violentu sira.  Tanba, ho inkapasidade fízika ka mentál, halo sira barak liu sai vitima ba hahalok kruél sira-ne’ebé mai hosi ema sira la-ho defisiénsia. Dala-ruma ema haree no rona ema ho defisiénsia mentál (Ex. termu antigu: bulak) bele hetan gravida ka isin-rua, no sulan de’it iha uma. Ema ho defisiénsia matan hetan violasaun seksuál no hetan tratamentu a’at hosi família. Hahalok sira-ne’e sai parte hosi ignoránsia sosiál ka deshumanizasaun hasoru ema ne’ebé moris ho defisiénsia.

Defisiénsia, loloos ne’e, hanesan impendimentu ida-ne’ebé prejudika movimentu no partisipasaun individuál iha vida rutina sosiedade nian. Defisiénsia la signifika inkapasidade totál ba aktividade hothotu, ka ne’ebé só ema la-ho defisiénsia maka bele. Maibé, defisiénsia hanesan parte hosi vida loro-loron nian ne’ebé dala-ruma akontese ba ema. Tanba ema hanesan kriatura ne’ebé horik ho limitasaun.

Iha loron ruma, ema bele hetan defisiénsia no moris depende ba ema seluk ninia tulun no haka’as an atu livre hosi dependénsia. Rezisténsia ida-ne’e presiza atu konsiente, maibé kontinua akontese tanba ema moris interdependente. No, interdependénsia individuál sai ona nu’udar forma ba vida sosiál nian, ka metin ona iha ema ida-idak ninia laran no nu’udar kna’ar espirituál ida-ne’ebé sei la bele halakon. Tanba ne’e hanesan obrigasaun ida nu’udar ema kriatura, no ema halo kna’ar ne’e hodi hasees ema hosi empedimentu ne’ebé ema hasoru hodi hakonu ema nian nesesidade.

Tanba ne’e, família no komunidade nu’udar komponente Estadu nian ne’ebé hamutuk ho ema ho defisiénsia, tenke halo obrigasaun ida-ne’e hodi fó solusaun ba ema ho defisiénsia, la’ós tanba defisiénsia ne’ebé ema enfrenta, maibé tanba tulun ne’ebé halo individu ida atu bele partisipa no halo kna’ar loro-loron nian hodi hakonu ninia nesesidade. Ema ho defisiénsia mós iha direitu atu asesu ba serbisu sira-ne’ebé Estadu fornese no tenke kria polítika ne’ebé tulun ema ho defisiénsia bele haka’at liu bareira ne’ebé sira hasoru hodi atinji sira-nia mehi.

Konsidera ba Deklarasaun Universál Direitu Humanu, ONU kria tan ona konvensaun ida ba direitu ema ho defisiénsia. Konvensaun ida-ne’e obriga Estadu membru sira tau atensaun maka’as ba ema ho defisiénsia liuhosi polítika, programa no implementasaun ne’ebé inkluzivu. Estadu tenke hahu haree kona-ba asesibilidade no oportunidade ba ema ho defisiénsia. Tanba ema ho defisiénsia mós iha direitu no dever hanesan sidadaun sira seluk. Ema ho defisiénsia mós iha poténsia atu kontribui ba dezenvolvimentu nasaun nian, wainhira sira iha oportunidade atu dezenvolve an no bele ativamente partisipa iha vida sosiál.

Wainhira iha ona edukasaun ne’ebé la iha ona diskriminasaun, poténsia hosi ema ho defisiénsia sei bele esplora no di’ak ba nasaun ninia moris. Tanba sidadaun hothotu hetan ona oportunidade iguál ba halo ninia responsabilidade nu’udar sidadaun. Ema ho defisiénsia sei halo kna’ar di’ak liu duké sidadaun seluk ne’ebé la ho defisiénsia. Ema ho defisiénsia ativamente fó kontribuisaun tuir kapasidade ne’ebé nia iha, wainhira Estadu hahu konkretiza saida maka Konstitusaun RDTL,  artigu 21 hateten, “sidadaun ne’ebé iha defisiénsia fíziku eh mentál iha direitu no mós obrigasaun hanesan sidadaun sira seluk (númeru 1), no Estadu, wainhira bele, promove oportunidade no protesaun ba sidadaun sira-ne’ebé iha defisiénsia, tuir lei haruka (númeru 2).”

Maibé, ema sempre halo buat ida tuir ninia kondisaun rasik duké ema seluk ninia kondisaun. Tanba ema moris iha ida-idak ninia kondisaun ka situasaun, no situasaun ida-idak nian maka halo ema haluha malu. Maske iha Konstitusaun obriga sidadaun hothotu atu halo tuir. Maibé timoroan hothotu halo-parte iha Estadu Timor-Leste, no ida-ne’e parte hosi ita-nia responsabilidade atu konkritiza. La bele neon-kra’ik, mai ita hakilar nafatin! 

Hakerek hosi
Rogerio Pires
Hp. 7730 9609

No comments:

Post a Comment