Mateus Lucas, Defisiensia Fiziku, Joga Bola Baskete Kadeira Roda (foto Roger) |
Karik la foun
ba públiku atu ko’alia kona-ba matan a’at, liman a’at, ain a’at no buat a’at
sira seluk ne’ebé ema ruma enfrenta. Uluk ema ko’alia kona-ba monok, beikten no
bulak hodi konsidera kondisaun ne’ebé ema ruma hasoru iha ninia moris. Ema
barak hanoin katak ema sira-ne’ebé hasoru problema fizika ka mentál, la devia
atu buka moris no atu hetan edukasaun. Tanba konsidera, ema sira-ne’e, la iha
ona kapasidade atu kompete ho ema seluk ne’ebé la enfrenta kondisaun hanesan
ne’e.
Maibé, iha ona
perspektiva foun ne’ebé hahu loke mundu ninia matan. Ema sira ho kondisaun
hanesan matan a’at, liman a’at, ain a’at, tilun di’uk, bulak no beikten la
merese atu hetan tratamentu a’at ka ekzklui sira hosi komunidade ka sosiedade
ne’ebé sira eziste. Só de’it, sira presiza ema seluk atu hamutuk ho sira ka
fasilita sira atu asesu ba serbisu sosiál sira no fornese oportunidade atu sira
bele dezenvolve an ho di’ak. Tanba, loloos ne’e, sira presiza atensaun espesiál
ne’ebé fasilita sira bele hetan solusaun ba sira-nia moris. No, mudansa
teknolojia mós ajuda ema ho defisiénsia. Iha era dijitál ne’e, ema
la-haree mós bele asesu internet, uza
telefone, komputadór, le’e no hakerek.
Tanba ne’e,
mundu ohin loron define ona kondisaun ne’e ho liafuan defisiénsia. Karik ne’e
liafuan foun ba sosiedade iha Timor-Leste. Maibé liafuan ne’e Organizasaun
Nasoens Unidas aprova ona no hodi konsidera ema sira-ne’ebé moris ho problema
fízika, mentál, intelektuál no sensoriál hanesan parte husi sosiedade. ONU
konsidera defisiénsia hanesan diversidade sosiál ida-ne’ebé bele esplora
didi’ak no tau-hamutuk ba forsa dezenvolvimentu nian. Tanba ONU konsidera no
rekoñese kontribuisaun ema ho defisiénsia nian iha prosesu ba aspektu sira
dezenvolvimentu nian, no asigura deklarasaun universál ba direitu humanu.
Maibé, dala-barak
familia no sosiedade sai fali bareira boot liu ba ema sira hanesan ne’e. Perspektiva no estigma sosiál sira ne’ebé
buras iha família no komunidade hanetik ema ho defisiénsia ninia movimentu no
la horik espasu ba sira atu halo parte iha sosiedade. Ema ho defisiénsia sente
problema fízika ka mentál ne’ebé sira hasoru la’ós sai bareira, maibé tanba tratamentu,
diskriminasaun, oportunidade no asesibilidade ne’ebé halo sira sai komunidade
ne’ebé hetan atensaun mukit liu iha nasaun no iha mundu. Perspektiva
sira-ne’ebé estereotipa defisiénsia sai kauza fatál ba ema ho defisiénsia ninia partisipasaun
duké kondisaun ne’ebé ema sira-ne’e enfrenta.
Dala-barak,
ema haree fizikamente kapasidade ne’ebé iha ba ema ho defisiénsia. Perspektiva
ida-ne’e lori malisan ba prosesu dezenvolvimentu sosiál no liu-liu haburas
desigualizasaun sosiál hasoru ema ho defisiénsia. Nune’e, halo ema ho
defisiénsia lakon partisipasaun iha prosesu dezenvolvimentu no sai individu
ne’ebé iha dependénsia maka’as tebes. Finalmente, ema ho defisiénsia hasoru
vida ne’ebé naktaka hosi prosesu hothotu ka la hetan asesu ba serbisu hothotu
ne’ebé Estadu fornese hodi asegura moris sidadaun nian iha nasaun ida. Afinál,
ema ho defisiénsia mós hanesan sidadaun ida-ne’ebé iha direitu no dever hanesan
sidadaun seluk.
Perspektiva
antigu sira-ne’e fó atensaun ba kapasidade produktiva ema nian kona-ba kna’ar
atu hakonu nesesidade loro-loron nian. Nune’e, ema sira ho defisiénsia sai komunidade ne’ebé eziste
iha vida ne’ebé nakonu ho empedimentu oioin. Halo sira sai hanesan ema ne’ebé
vulnerável no frajíl ba aktu violentu sira.
Tanba, ho inkapasidade fízika ka mentál, halo sira barak liu sai vitima
ba hahalok kruél sira-ne’ebé mai hosi ema sira la-ho defisiénsia. Dala-ruma ema
haree no rona ema ho defisiénsia mentál (Ex. termu antigu: bulak) bele hetan
gravida ka isin-rua, no sulan de’it iha uma. Ema ho defisiénsia matan hetan
violasaun seksuál no hetan tratamentu a’at hosi família. Hahalok sira-ne’e sai
parte hosi ignoránsia sosiál ka deshumanizasaun hasoru ema ne’ebé moris ho
defisiénsia.
Defisiénsia,
loloos ne’e, hanesan impendimentu ida-ne’ebé prejudika movimentu no partisipasaun
individuál iha vida rutina sosiedade nian. Defisiénsia la signifika
inkapasidade totál ba aktividade hothotu, ka ne’ebé só ema la-ho defisiénsia
maka bele. Maibé, defisiénsia hanesan parte hosi vida loro-loron nian ne’ebé
dala-ruma akontese ba ema. Tanba ema hanesan kriatura ne’ebé horik ho
limitasaun.
Iha loron
ruma, ema bele hetan defisiénsia no moris depende ba ema seluk ninia tulun no
haka’as an atu livre hosi dependénsia. Rezisténsia ida-ne’e presiza atu
konsiente, maibé kontinua akontese tanba ema moris interdependente. No,
interdependénsia individuál sai ona nu’udar forma ba vida sosiál nian, ka metin
ona iha ema ida-idak ninia laran no nu’udar kna’ar espirituál ida-ne’ebé sei la
bele halakon. Tanba ne’e hanesan obrigasaun ida nu’udar ema kriatura, no ema
halo kna’ar ne’e hodi hasees ema hosi empedimentu ne’ebé ema hasoru hodi hakonu
ema nian nesesidade.
Tanba ne’e,
família no komunidade nu’udar komponente Estadu nian ne’ebé hamutuk ho ema ho
defisiénsia, tenke halo obrigasaun ida-ne’e hodi fó solusaun ba ema ho
defisiénsia, la’ós tanba defisiénsia ne’ebé ema enfrenta, maibé tanba tulun
ne’ebé halo individu ida atu bele partisipa no halo kna’ar loro-loron nian hodi
hakonu ninia nesesidade. Ema ho defisiénsia mós iha direitu atu asesu ba
serbisu sira-ne’ebé Estadu fornese no tenke kria polítika ne’ebé tulun ema ho
defisiénsia bele haka’at liu bareira ne’ebé sira hasoru hodi atinji sira-nia
mehi.
Konsidera ba
Deklarasaun Universál Direitu Humanu, ONU kria tan ona konvensaun ida ba
direitu ema ho defisiénsia. Konvensaun ida-ne’e obriga Estadu membru sira tau
atensaun maka’as ba ema ho defisiénsia liuhosi polítika, programa no
implementasaun ne’ebé inkluzivu. Estadu tenke hahu haree kona-ba asesibilidade
no oportunidade ba ema ho defisiénsia. Tanba ema ho defisiénsia mós iha direitu
no dever hanesan sidadaun sira seluk. Ema ho defisiénsia mós iha poténsia atu
kontribui ba dezenvolvimentu nasaun nian, wainhira sira iha oportunidade atu
dezenvolve an no bele ativamente partisipa iha vida sosiál.
Wainhira iha
ona edukasaun ne’ebé la iha ona diskriminasaun, poténsia hosi ema ho
defisiénsia sei bele esplora no di’ak ba nasaun ninia moris. Tanba sidadaun
hothotu hetan ona oportunidade iguál ba halo ninia responsabilidade nu’udar
sidadaun. Ema ho defisiénsia sei halo kna’ar di’ak liu duké sidadaun seluk ne’ebé
la ho defisiénsia. Ema ho defisiénsia ativamente fó kontribuisaun tuir
kapasidade ne’ebé nia iha, wainhira Estadu hahu konkretiza saida maka
Konstitusaun RDTL, artigu 21 hateten,
“sidadaun ne’ebé iha defisiénsia fíziku eh mentál iha direitu no mós obrigasaun
hanesan sidadaun sira seluk (númeru 1), no Estadu, wainhira bele, promove
oportunidade no protesaun ba sidadaun sira-ne’ebé iha defisiénsia, tuir lei
haruka (númeru 2).”
Maibé, ema
sempre halo buat ida tuir ninia kondisaun rasik duké ema seluk ninia kondisaun.
Tanba ema moris iha ida-idak ninia kondisaun ka situasaun, no situasaun
ida-idak nian maka halo ema haluha malu. Maske iha Konstitusaun obriga sidadaun
hothotu atu halo tuir. Maibé timoroan hothotu halo-parte iha Estadu
Timor-Leste, no ida-ne’e parte hosi ita-nia responsabilidade atu konkritiza. La
bele neon-kra’ik, mai ita hakilar nafatin!
Hakerek hosi
Rogerio Pires
Hp. 7730 9609
No comments:
Post a Comment