Character
Building (educação do caráter) ne’e kona-ba saida? Imajina
mundu ne’ebé nakonu ho domin, dame no paz, maibé tansá paraízu ne’ebé ita
hakarak la mosu iha realidade? Mundu ne’e la sai paraízu tanba ita nunka hanoin
no halo sai realidade. Ita sempre hanorin malu iha moris ho halalok a’at sira,
no hahalok di’ak sira la horik buras iha mundu ne’ebé ita hela. Maibé hahalok
di’ak sira mak murak-mean ne’ebé soi kbiit boot liu, ne’ebé halo ema moris iha
paraízu ida reál. No ida-ne’e, uainhira ita hahu iha mundu edukasaun.
Kuandu ita hanorin estudante nain- 20 ho hahalok
a’at, saida mak sei akontese iha futuru? Ita haluha katak sira mak sei hatutan
buat ne’ebé ita hanorin ba sira. Mestre ida hanorin ka fó informasaun sala ba
estudante nain-50 iha eskola, informasaun sala ne’e sei kontinua akontese no
influénsia ema barak tan. Professor ida hanorin ho hahalok violentu sira –
hatudu liman ba estudante, trata, tolok, si’ak, basa no baku – kuda ona hahalok
sira-ne’e ba foinsa’e sira, no hahalok violentu sira-ne’e sei mosu iha prátika.
Edukasaun ne’ebé nakonu ho hahalok a’at kontinua afeta ema nian moris no halo
mundu sai nakonu de’it ho hahalok a’at sira.
Nune’e, ita presiza duni formasaun ne’ebé efetivu
ba dezenvolvimentu karáter. Hahu iha mundu edukasaun ho ajustamentu karáter
pozitivu sira-ne’ebé merese dezenvolve ba importánsia futuru nasaun nian. Tanba
dezenvolvimentu loloos ne’e hahu ho formasaun rekursu ida-ne’ebé, horik kbiit,
muda mundu sai paraízu ida. Ita tenke hanoin katak ema hanesan rekursu
importante ba dezenvolvimentu nasionál.
Edukasaun
Karáter
Tuir Lickona, edukasaun karáter hanesan esforsu
ida-ne’ebé ajuda ema atu kompriende, preokupa no pratika valor étika sira iha
moris loro-loron nian. Ita bele afirma katak edukasaun karáter (Character
Building) nu’udar esforsu ne’ebé ajuda forma ema nian maneira hanoin (Konseitu)
no hahalok (Aksaun) ne’ebé nakonu ho valor étika nian. Halo ema soi hahalok
di’ak sira, preokupa ho ambiente ne’ebé sira hela no ajuda forma sosiedade
ne’ebé nakonu ho domin, dame no paz.
Edukasaun karáter hanesan konseitu ba esforsu iha
mundu edukasaun nian kona-ba dezenvolvimentu emosionál, espirituál no personál
nian. Edukasaun ida-ne’e – tuir Foerster – iha karateristika hanesan, 1,
enfasiza aksaun sira ho matadalan husi valor normativu nian. Labarik respeita
regulamentu sira-ne’ebé eziste. 2, hamosu sentimentu auto-konfiansa, nune’e
labarik sai individu ne’ebé forte no la-ta’uk hasoru situasaun foun ruma. 3,
autonomia, labarik hamoris no hadi’ak valor sira husi liur sai valor ba ninia
an rasik. No 4, firmeza ba buat ne’ebé loos, no lealdade sai hanesan onra ba
komitmentu ne’ebé mak hili.
Kuandu ita haree perspetiva sira kona-ba edukasaun
karáter, komesa mosu iha ita-nia hanoin katak importante duni atu dezenvolve
sistema edukasaun ida-ne’ebé efetivu – hamosu kurikulu eskolár ne’ebé enfasiza
maka’as ba formasaun karáter no determina karáter povu no nasaun nian. Tanba
edukasaun sai hanesan sistema dezenvolvimentu rekursu humanu iha nasaun ida, no
Estadu fornese servisu ne’e nakonu ho fasilidade oioin, ho objetivu atu produs
jerasaun nasaun nian ne’ebé intelektuál. Intelektualidade ne’ebé presiza
la’ós matenek iha hanoin de’it, maibé
matenek mós iha hahalok no prátika – neon-badaen, badinas, la foti-an, ka la
inklui hahalok sira seluk ne’ebé la tulun lisuk ba moris di’ak nasaun nian.
Edukasaun karáter merese duni atu aplika ba
jerasaun foun sira. Kuandu haree didi’ak valor sira iha konseitu edukasaun
karáter nian, ita bele imajina ona katak moris iha nasaun ida presiza duni
hahalok sira hanesan ne’e.Konseitu edukasaun karáter implika maka’as ba
formasaun karáter individuál ne’ebé nakonu ho valor sira hanesan; relijiozu,
onestu, toleránsia, disiplina, serbisu maka’as, neon-badaen (kreativu),
independente, demokrátiku, koriozu, espirítu nasionál, patriota, apresia
prestasaun, habelun (komunikativu), hadomi paz, badinas lee, kuidadu ambientál,
asisténsia sosiál, no responsabilidade.
Konseitu
Edukasaun
Ita mós presiza haree didi’ak saida mak konseitu edukasaun
ne’e loloos? Tanba dalabarak iha prátika barak la tau importánsia loloos ba
edukasaun. Komprensaun kona-ba edukasaun sei mukit tebtebes. Mestre barak la
hatene ninia knaar tanba la komprende edukasaun ne’e oinsá. Barak hatene de’it
hanorin no barak badinas loos iha kareira hanorin nian. Maibé oinsá se ita la
komprende didi’ak kona-ba knaar mestre nian loloos. Kuandu husu – mestre nian
knaar loloos ne’e saida – ne’e barak liu hatan katak hanesan edukadór. Iha mestre
uituan hatan katak sira-nia knaar hanesan ensinadór. Loos duni, mestre sira iha
funsaun importante rua (ensinar e educar),
ne’ebé loloos sai prátika loro-loron iha eskola kuandu hasoru sira-nia alunu
sira.
Maibé mestre sira mós presiza komprende saida mak ensinar no educar ne’e! Knaar rua ne’ebé nesesita prátika ne’ebé loos, nune’e
bele atinji produtu ne’ebé iha rezultadu integradu. Knaar rua ne’ebé
teorikamente iha diferénsa bázika tebtebes. Ensinar
(hanorin) implika maka’as ba submete
ka aprezenta siénsia ba alunu sira ho metódu sertu, atu siénsia sira-ne’e bele hela
buras iha ema ne’ebé aprende kona-ba ne’e, no educar (eduka) ne’e la’ós de’it fó-hatene siénsia ba alunu sira
maibé inklina liu ba dezenvolvimentu karáter, ho promove valor étika sira no
norma sira ne’ebé eziste ona. Nune’e, ita bele konklui katak educar iha ninia signifikadu ne’ebé luan
liu. Ensinar sai nu’udar instrumentu de’it
ba educar.
Edukasaun, tuir Idris (1982:10) afirma katak,
hanesan atividade komunikativu ne’ebé organizadu ho objetivu, entre adultu ho
labarik sira ne’ebé hasoru malu direita ka liuhosi mídia hodi tulun sira-nia
dezenvolvimentu ho integradu, nune’e bele promove sira-nia poténsia ho másimu,
sai ema adultu ne’ebé horik responsabilidade. Poténsia ne’e inklui fíziku,
emosaun, sosiál, atitude, morál, intelektuál no habilidade.
Importánsia
Edukasaun Karáter
Atu halo oinsá mós,
karáter hanesan xave ba ema nian susesu. Husi peskiza ida iha Amérika, kazu
demisaun porsentu 90 akontese tanba hahalok ladi’ak; laiha responsabilidade,
laiha onestidade, no relasaun interpersonál ladi’ak. No peskiza seluk aprezenta
katak porsentu 80 mak susesu iha komunidade ne’ebé mak difine ho emotional quotient.
Theodore Roosevelt hateten “To educate a person in mind and not in morals
is to educate a menace to society.” Katak, eduka ema ho tau
importánsia iha matenek kakutak nian no
la’ós matenek iha morál sai hanesan
ameasa ida ba sosiedade. Konserteza,
Timor-Leste mós presiza figura ne’ebé nakonu ho good character no presiza
institusaun edukativa sira hamosu jerasaun ne’ebé la’ós de’it matenek iha
kakutak maibé mós matenek iha morál. Tansá? Ohin loron timoroan barak hatudu
sira-nia hahalok mesak sabraut de’it. Morál mós komesa menus dauda’uk. Valor
étika nian lakon iha prátika, no valor tradisionál importante sira ne’ebé beila
sira husik hela mós hahu nahas dauda’uk. Iha serbisu fatin mós hatudu prátika
sira-ne’ebé la soi morál; la iha disiplina serbisu, la respeita ema seluk, halo
serbisu lahó responsabilidade no seluk ne’ebé akontese iha komunidade nian
leet.
Tanba ne’e, Governu
presiza kria polítika edukasaun nian ne’ebé horik ho character building ba interese nasionál. Ita hakarak Timor-Leste
sai nasaun ida-ne’ebé nu’udar modelu ida ba nasaun seluk. Nasaun ida-ne’ebé
diferente husi nasaun oioin iha mundu. Mai
ita dezenvolve ita nian rain, halo sai paraízu ba timoroan tomak no fatin
hakmatek ba ema hotu!
Husi
Rogério
Pires
No comments:
Post a Comment