Monday, December 21, 2015

Importánsia Character Building Iha Mundu Edukasaun

Character Building (educação do caráter) ne’e kona-ba saida? Imajina mundu ne’ebé nakonu ho domin, dame no paz, maibé tansá paraízu ne’ebé ita hakarak la mosu iha realidade? Mundu ne’e la sai paraízu tanba ita nunka hanoin no halo sai realidade. Ita sempre hanorin malu iha moris ho halalok a’at sira, no hahalok di’ak sira la horik buras iha mundu ne’ebé ita hela. Maibé hahalok di’ak sira mak murak-mean ne’ebé soi kbiit boot liu, ne’ebé halo ema moris iha paraízu ida reál. No ida-ne’e, uainhira ita hahu iha mundu edukasaun.  
Kuandu ita hanorin estudante nain- 20 ho hahalok a’at, saida mak sei akontese iha futuru? Ita haluha katak sira mak sei hatutan buat ne’ebé ita hanorin ba sira. Mestre ida hanorin ka fó informasaun sala ba estudante nain-50 iha eskola, informasaun sala ne’e sei kontinua akontese no influénsia ema barak tan. Professor ida hanorin ho hahalok violentu sira – hatudu liman ba estudante, trata, tolok, si’ak, basa no baku – kuda ona hahalok sira-ne’e ba foinsa’e sira, no hahalok violentu sira-ne’e sei mosu iha prátika. Edukasaun ne’ebé nakonu ho hahalok a’at kontinua afeta ema nian moris no halo mundu sai nakonu de’it ho hahalok a’at sira.

Nune’e, ita presiza duni formasaun ne’ebé efetivu ba dezenvolvimentu karáter. Hahu iha mundu edukasaun ho ajustamentu karáter pozitivu sira-ne’ebé merese dezenvolve ba importánsia futuru nasaun nian. Tanba dezenvolvimentu loloos ne’e hahu ho formasaun rekursu ida-ne’ebé, horik kbiit, muda mundu sai paraízu ida. Ita tenke hanoin katak ema hanesan rekursu importante ba dezenvolvimentu nasionál. 

Edukasaun Karáter 

Tuir Lickona, edukasaun karáter hanesan esforsu ida-ne’ebé ajuda ema atu kompriende, preokupa no pratika valor étika sira iha moris loro-loron nian. Ita bele afirma katak edukasaun karáter (Character Building) nu’udar esforsu ne’ebé ajuda forma ema nian maneira hanoin (Konseitu) no hahalok (Aksaun) ne’ebé nakonu ho valor étika nian. Halo ema soi hahalok di’ak sira, preokupa ho ambiente ne’ebé sira hela no ajuda forma sosiedade ne’ebé nakonu ho domin, dame no paz.  

Edukasaun karáter hanesan konseitu ba esforsu iha mundu edukasaun nian kona-ba dezenvolvimentu emosionál, espirituál no personál nian. Edukasaun ida-ne’e – tuir Foerster – iha karateristika hanesan, 1, enfasiza aksaun sira ho matadalan husi valor normativu nian. Labarik respeita regulamentu sira-ne’ebé eziste. 2, hamosu sentimentu auto-konfiansa, nune’e labarik sai individu ne’ebé forte no la-ta’uk hasoru situasaun foun ruma. 3, autonomia, labarik hamoris no hadi’ak valor sira husi liur sai valor ba ninia an rasik. No 4, firmeza ba buat ne’ebé loos, no lealdade sai hanesan onra ba komitmentu ne’ebé mak hili.

Kuandu ita haree perspetiva sira kona-ba edukasaun karáter, komesa mosu iha ita-nia hanoin katak importante duni atu dezenvolve sistema edukasaun ida-ne’ebé efetivu – hamosu kurikulu eskolár ne’ebé enfasiza maka’as ba formasaun karáter no determina karáter povu no nasaun nian. Tanba edukasaun sai hanesan sistema dezenvolvimentu rekursu humanu iha nasaun ida, no Estadu fornese servisu ne’e nakonu ho fasilidade oioin, ho objetivu atu produs jerasaun nasaun nian ne’ebé intelektuál. Intelektualidade ne’ebé presiza la’ós  matenek iha hanoin de’it, maibé matenek mós iha hahalok no prátika – neon-badaen, badinas, la foti-an, ka la inklui hahalok sira seluk ne’ebé la tulun lisuk ba moris di’ak nasaun nian.

Edukasaun karáter merese duni atu aplika ba jerasaun foun sira. Kuandu haree didi’ak valor sira iha konseitu edukasaun karáter nian, ita bele imajina ona katak moris iha nasaun ida presiza duni hahalok sira hanesan ne’e.Konseitu edukasaun karáter implika maka’as ba formasaun karáter individuál ne’ebé nakonu ho valor sira hanesan; relijiozu, onestu, toleránsia, disiplina, serbisu maka’as, neon-badaen (kreativu), independente, demokrátiku, koriozu, espirítu nasionál, patriota, apresia prestasaun, habelun (komunikativu), hadomi paz, badinas lee, kuidadu ambientál, asisténsia sosiál, no responsabilidade. 

Konseitu Edukasaun 

Ita mós presiza haree didi’ak saida mak konseitu edukasaun ne’e loloos? Tanba dalabarak iha prátika barak la tau importánsia loloos ba edukasaun. Komprensaun kona-ba edukasaun sei mukit tebtebes. Mestre barak la hatene ninia knaar tanba la komprende edukasaun ne’e oinsá. Barak hatene de’it hanorin no barak badinas loos iha kareira hanorin nian. Maibé oinsá se ita la komprende didi’ak kona-ba knaar mestre nian loloos. Kuandu husu – mestre nian knaar loloos ne’e saida – ne’e barak liu hatan katak hanesan edukadór. Iha mestre uituan hatan katak sira-nia knaar hanesan ensinadór. Loos duni, mestre sira iha funsaun importante rua (ensinar e educar), ne’ebé loloos sai prátika loro-loron iha eskola kuandu hasoru sira-nia alunu sira.  

Maibé mestre sira mós presiza komprende saida mak ensinar no educar ne’e! Knaar rua ne’ebé nesesita prátika ne’ebé loos, nune’e bele atinji produtu ne’ebé iha rezultadu integradu. Knaar rua ne’ebé teorikamente iha diferénsa bázika tebtebes. Ensinar (hanorin) implika maka’as ba submete ka aprezenta siénsia ba alunu sira ho metódu sertu, atu siénsia sira-ne’e bele hela buras iha ema ne’ebé aprende kona-ba ne’e, no educar (eduka) ne’e la’ós de’it fó-hatene siénsia ba alunu sira maibé inklina liu ba dezenvolvimentu karáter, ho promove valor étika sira no norma sira ne’ebé eziste ona. Nune’e, ita bele konklui katak educar iha ninia signifikadu ne’ebé luan liu. Ensinar sai nu’udar instrumentu de’it ba educar. 

Edukasaun, tuir Idris (1982:10) afirma katak, hanesan atividade komunikativu ne’ebé organizadu ho objetivu, entre adultu ho labarik sira ne’ebé hasoru malu direita ka liuhosi mídia hodi tulun sira-nia dezenvolvimentu ho integradu, nune’e bele promove sira-nia poténsia ho másimu, sai ema adultu ne’ebé horik responsabilidade. Poténsia ne’e inklui fíziku, emosaun, sosiál, atitude, morál, intelektuál no habilidade. 

Importánsia Edukasaun Karáter


Atu halo oinsá mós, karáter hanesan xave ba ema nian susesu. Husi peskiza ida iha Amérika, kazu demisaun porsentu 90 akontese tanba hahalok ladi’ak; laiha responsabilidade, laiha onestidade, no relasaun interpersonál ladi’ak. No peskiza seluk aprezenta katak porsentu 80 mak susesu iha komunidade ne’ebé mak difine ho emotional quotient.  

Theodore Roosevelt hateten “To educate a person in mind and not in morals is to educate a menace to society.” Katak, eduka ema ho tau importánsia iha  matenek kakutak nian no la’ós matenek iha morál  sai hanesan ameasa ida ba sosiedade.  Konserteza, Timor-Leste mós presiza figura ne’ebé nakonu ho good character  no presiza institusaun edukativa sira hamosu jerasaun ne’ebé la’ós de’it matenek iha kakutak maibé mós matenek iha morál. Tansá? Ohin loron timoroan barak hatudu sira-nia hahalok mesak sabraut de’it. Morál mós komesa menus dauda’uk. Valor étika nian lakon iha prátika, no valor tradisionál importante sira ne’ebé beila sira husik hela mós hahu nahas dauda’uk. Iha serbisu fatin mós hatudu prátika sira-ne’ebé la soi morál; la iha disiplina serbisu, la respeita ema seluk, halo serbisu lahó responsabilidade no seluk ne’ebé akontese iha komunidade nian leet.  


Tanba ne’e, Governu presiza kria polítika edukasaun nian ne’ebé horik ho character building ba interese nasionál. Ita hakarak Timor-Leste sai nasaun ida-ne’ebé nu’udar modelu ida ba nasaun seluk. Nasaun ida-ne’ebé diferente husi nasaun oioin iha mundu.  Mai ita dezenvolve ita nian rain, halo sai paraízu ba timoroan tomak no fatin hakmatek ba ema hotu!


Husi
Rogério Pires

No comments:

Post a Comment