ROGER BERE-LOE |
Povu Timor – Leste, loos duni, konvensidu ho promesa
eleitorál ne’ebé Aliansa Mudansa ba Progresu hato’o, wainhira la’o hale’u rai Timor Lorosa’e. Dada kadoras
mina mai Timor – Leste, mak mehi ambisiozu ne’ebé sempre toka iha kampaña
elitorál iha Eleisaun Parlamentár Antesipada (EPA), tinan 2018.
Povu Timor – Leste hasoru eleisaun antesipada iha idade
nasaun nian ne’ebé foin atinji idade juvenil, ho otas tinan 16, hafoin restaurasaun
independénsia. Idade ida-ne’e bele kompara nu’udar sidadaun ne’ebé seidauk iha
direitu votu. Bele dehan frajil duni ba povu ida-ne’ebé seidauk kleur kore-an
husi krize no trauma.
Eleisaun antesipada akontese iha momentu ne’ebé Timor – Leste
hasoru empase polítika. Situasaun ne’ebé povu Timor – Leste horik iha inserteza
laran, tanba enfrenta dilemátika ida susar duni – entre hateke ba pasadu no
futuru. Ida-ne’e halo esperansa ida besik atu nakaras duni, tanba orsamentu jerál
estadu ba periodu ida nian hahu ramata, uza de’it ona orsamentu duosimál
(orsamentu ne’ebé bele sustenta de’it ona funsionamentu Estadu) no osan la ladun
sirkula di’ak iha públiku. Situasaun ida-ne’e
mós bele lori ekonomia nasionál bá besik iha the gate of collapse (di
ambang kehangcuran/besik atu falla).
Defaktu, povu Timor – Leste konsege salva an husi situasaun
inserteza ne’e, kontinua hametin estabilidade no partisipa iha eleisaun ho
hakmatek. Ita fó applause boot ida ba
povu tanba sira matenek duni, maduru no lakohi terus tan iha sira-nia rain
rasik. Maibé situasaun polítika ida-ne’e obriga povu fila hikas ba
fatin-votasaun hodi ezerse sira-nia direitu votu dala ida tan iha epoka EPA
ida-ne’e.
Eleisaun antesipada hahoris husi polítiku sira-ne’ebé
kontinua hamrook no hamlaha ba poder. Maibé kontente, tanba la rezulta krize
boot durante periodu pre-leitorál no pós-eleitorál, maske iha informasaun
traumátika ne’ebé espalla iha públiku. Hatudu katak povu kontinua laran-metin ba
Estadu nu’udar orgaun prinsipál ne’ebé bele hahoris páz no estabilidade
nasionál. Estadu bele garante duni seguransa ne’ebé efetivu durante periodu kampanã,
votasaun, no EPA konsege realiza ho susesu iha Timor – Leste.
EPA akontese iha 12 Maiu 2018, iha momentu ida-ne’ebá duni,
povu Timor – Leste deside entrega ukun ba Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP),
tanba sukat ba kapasidade lideransa no programa ne’ebé ambisiozu hatudu iha
momentu ne’ebá. AMP, Fretilin, PD, no FDD konsege hakat liu bareira eleitorál. AMP
lidera ho porsentu 49.6 kompete ho Partido Esperanca da Pátria (PEP), Partido
Democrático (PD), Partido Repúblicano (PR), Frente Revolucionaria do Timor – Leste
Independente (Fretilin), Movimento Social Democráta (MSD), Movimentu
Dezenvolvimentu Nasionál (MDN), Frente Dezenvolvimentu Demokrátiku (FDD).
Iha momentu kampaña eleitorál AMP toka maka’as no fó
prioridade loos ba “dada kadoras mai Timor – Leste”. Povu Timor – Leste “liu-liu
eleitor dezempregadu sira” sente atraidu ho programa ne’e, tanba indústria mina
bele loke oportunidade foun ba kampu traballu, benefisia povu no aumenta rendimentu estadu Timor – Leste nian.
Programa ne’e ambisiozu duni, no fó esperansa boot ba povu Timor – Leste iha
futuru.
Maibé, promesa dada kadoras mina mai Timor – Leste lada’uk
mosu iha prátika reál, hanesan lyrics
husi artisita olandeza Julie Zahra dehan “Just An Illusion”. Lifuan ida-ne’ebé
intrepreta loloos saida maka polítiku sira hato’o ba povu Timor-Leste iha kampaña
EPA. Just An Illusion signifika buat
ruma ne’ebé espera atu akontese maibé laiha realidade (hanesan iluzaun de’it;
akontese de’it iha hanoin). Tansá dada kadoras sai promesa ida just an illusion? Tanba promesa dada
kadoras lahetan prioridade hafoin AMP governa VIII Governu Konstitusionál.
Iha debate programa VIII Governu Konstitusionál, Primeiru
Ministru Taur Matan Ruak hatan, dada kadoras mai Timor – Leste hanesan mehi AMP
no povu Timor – Leste nian. Ida-ne’e relativamente bele Ita atinji iha futuru
depende ba esforsu Estadu eh Governu no vontade timoroan tomak nian. Mehi
ida-ne’e hanesan mós wainhira povu Timor – Leste mehi ba ukun rasik an maibé atu sai realidade presiza investimentu
ida boot liu tan.
Resposta ida-ne’e, defaktu, la fó serteza ba saida maka
hato’o iha kampaña no liu-liu mehi ambisiozu ida-ne’ebé konvensidu eleitu
nu’udar prioridade ba dezenvolvimentu nasionál durante periodu governasaun ida,
tanba iha programa VIII Governu Konstitusionál la-inklui prioridade ba mehi
ambisiozu ne’e.
Seraké povu Timor – Leste tenke kontinua fó poder ba partidu
no polítiku sira-ne’ebé kontinua halo iluzaun? Ne’e sai lisaun ida ba polítiku
foinsa’e sira no povu iha futuru. Dada kadoras mai Timor – Leste, loos duni,
nu’udar mehi no responsabilidade todan ne’ebé timoroan tomak tenke hulan. Maibé
polítiku sira keta haluha katak saida mak imi hatete iha povu nian oin, ne’e
mak buat ne’ebé atu halo durante periodu governasaun. Eleitor sira hili partidu
ne’ebé ninia programa konvensidu no fiar ba kapasidade lideransa ne’ebé, bele
duni, realiza programa sira-ne’e durante tinan lima.
Aliansa Mudansa ba Progresu iha duni kapasidade lideransa ba
governasaun no ezekusaun programa polítiku sira ba dezenvolvimentu nasionál.
Maibé dada kadoras mai Timor – Leste presiza mós estudu viabilidade ne’ebé
inklui kapasidade téknika no finanseira, hodi haree katak kadoras mai Timor – Leste
ne’e ninia kondisaun merese duni ka lae. Iha rekursu ne’ebé preparadu ba
absorve investimentu boot ne’e ka lae. Tanba industrializa mina iha Timor – Leste
presiza duni rekursu humanu, finanseiru no mós kondisaun infrastruturál ne’ebé
viável, nune’e bele fasilita operasionalizasaun produsaun mina ho di’ak. Ita
hein katak ida-ne’e bele inklui iha aksaun anuál nu’udar ajenda espesífika
Governu nian durante ukun AMP nian.
Povu Timor – Leste mós presiza rezultadu estudu ba mehi
ambisiozu ida-ne’e, hodi hatene katak dada kadoras mai Timor – Leste, bele ka
lae? Ita mós hanoin Governu halo tiha ona investimentu balun iha rai maran, dezenvolvimentu
rekursu humanu no konstruksaun infrastrutura sira. Maibé koñesimentu klean ba
teknolojia no dezenvolvimentu infrastruturál ne’ebé avansadu presiza duni,
kuandu ita hakarak kadoras tenke dada mai hodi fó oportunidade servisu,
benefisia povu no aumenta rendimentu estadu nian. Maibé sira-ne’e ita haree la
eziste iha prioridade iha ajenda dezenvolvimentu nasionál durante periodu VIII
Governu Konstitusionál.
Enkuantu dezenvolvimentu indústria mina bele ajuda duni kresimentu
rendimentu povu nian, loke oportunidade servisu ba foinsa’e sira no fó impulsu
ba kresimentu investimentu iha área sira seluk tan. Tanba ne’e, operasionaliza
indústria mina iha Timor – Leste bele fó liutan oportunidade ba timoroan atu
iha rendimentu, liu-liu hasa’e povu nian rendimentu no promove kresimentu
ekonomia nasionál.
Maibé molok kadoras mina mai, loos duni, Governu tenke halo
estudu viabilidade ba instalasaun kadoras, refere ba kondisaun jeográfika,
impaktu ba ambiente, seguransa no seluk tan ne’ebé sai fatór determinante ba
instalasaun ne’e rasik. Katak Governu tenke hatene oinsá kadoras ne’e bele dada
mai iha Timor – Leste.
Governu tenke haree mós polítika ne’ebé bele ajuda foinsa’e sira-ne’ebé
seidauk preparadu, bele kompete iha merkadu traballu kuandu indústria boot
ida-ne’e akontese iha Timor – Leste. Tanba indústria boot hanesan ne’e bele fó
espasu ba invazaun traballador sira estranjeiru iha ita-nia rain, hanoin fali
ba kualidade rekursu humanu ita nian ne’ebé sei menus tebes. Timor – Leste labele
taka dalan duni ba traballadór estranjeiru, tanba adota hela polítika merkadu
livre ka lakleur tan sai membru ba ASEAN. Timoroan barak mak sai husi Timor – Leste
nu’udar traballadór estranjeiru iha rai seluk; ita haruka ita-nia ema sai, ita
mós tenke simu ema nian tama iha ita-nia rain.
Hanesan hanoin ida, rekursu humanu iha Timor – Leste seida’uk
iha kualidade di’ak natoon, menus koñesimentu ba siénsia no teknolójia. Tan
ne’e Timor – Leste presiza tebes atu estabelese National Training Center ida, ne’ebé maka foka ba dezenvolvimentu
no transferénsia koñesimentu ba foinsa’e sira kona-ba siénsia no teknolójia.
Ida-ne’ebé hanesan fatin importante ba aprendizajen no prátika siénsia no teknolójia;
fatin ne’ebé bele prepara no hariku scientific
and technological skills no forma timoroan sai produtu ne’ebé folin iha
merkadu traballu eh prontu uza husi empregadór sira.
Kestaun sira-ne’e bele ita konsidera nu’udar preparativa
fundamentál hodi hateke ba oioin dook liutan, molok ita hahu indústria boot ida
iha ita-nia rain. Tanba oras ne’e daudauk ita seidauk iha kondisaun viável ba
realizasaun “dada kadoras mina mai Timor – Leste.” Lasignifika imposível ba ita
atu realiza indústria boot ne’e, maibé ita presiza tempu atu prepara an didi’ak
nune’e bele hetan duni benefisiu ba povu no Estadu ida-ne’e.
Maibé, hafoin ita hatene katak indústria mina ne’e importante
ba povu Timor – Leste, polítiku sira projeta mehi ida-ne’ebé sei hanesan
iluzaun. Ladun furak liutan, wainhira laiha prioridade iha programa Governu
nian durante tinan lima. Polítiku sira konsidera asuntu dada kadoras hanesan electoral trapping (lasu eleitorál). Afinál
la sai hanesan programa ne’ebé eleitu ba ajenda dezenvolvimentu nasionál
durante tinan lima governasaun (Just An Illusion).
Ida-ne’e justifika loloos matenek nain balu nia lian “Politics is a dirty game and a lot of trappings.”
Dada kadoras mai iha Timor – Leste nu’udar mehi ne’ebé
pendente, no sai hanesan political trickery hodi buka halakon de’it
adversáriu polítiku. Tanba mehi ambisiozu ida-ne’e lahatudu nu’udar realidade
iha prátika polítika, no liu-liu ezkluidu husi ajenda dezenvolvimentu nasionál
periodu VIII Governu Konstitusionál. Mehi ambisiozu ida-ne’e povu tenke hein
tan tinan barak, maske sira hili tiha ona liuhosi EPA, nu’udar ajenda
importante ba dezenvolvimentu nasionál durante tinan lima.
Loos duni, programa sira iha kampaña eleitorál hanesan iska
hodi hetan konfiansa ba ukun. Polítiku sira matenek duni – rekolla iska ne’ebé fresku
hodi lasu eleitór sira. Maibe bele hamihis liutan eleitor sira (povu) nia
konfiansa kuandu iska ne’e la’ós hanesan iska konkreta. Signifika programa
ambisiozu sira-ne’ebé lori ba konvense povu lahutudu iha aksaun reál. Simples
liu, wainhira ita-nia promesa lahatuur iha programa prioridade Governu ida
nian, bele hamihis liutan konfiansa povu nian. Povu hatene kedas karik, katak kadoras
mina mai Timor just an illusion iha
momentu ne’ebá, sira la devia fó konfiansa ukun ida-ne’e. Maibé etu sai tiha
ona sasoro, hakarak halo oinsá tan. It is
just an illusion – ne’e akontese
de’it iha hanoin! Povu kala tenke hein tan tempu barak atu konkretiza mehi
ambisiozu ne’e, maske mehi ida-ne’e eleitu ba prioridade nasionál iha
governasaun ida. Ita hotu espera katak la akontese tan programa iluziva iha
futuru, ne’ebé koko lasu eleitor sira hanesan ne’e. Good luck, and see you next five years! ****
No comments:
Post a Comment