Thursday, August 9, 2018

PROMESA DADA KADORAS “JUST AN ILLUSION”


ROGER BERE-LOE
Povu Timor – Leste, loos duni, konvensidu ho promesa eleitorál ne’ebé Aliansa Mudansa ba Progresu hato’o, wainhira  la’o hale’u rai Timor Lorosa’e. Dada kadoras mina mai Timor – Leste, mak mehi ambisiozu ne’ebé sempre toka iha kampaña elitorál iha Eleisaun Parlamentár Antesipada (EPA), tinan 2018.

Povu Timor – Leste hasoru eleisaun antesipada iha idade nasaun nian ne’ebé foin atinji idade juvenil, ho otas tinan 16, hafoin restaurasaun independénsia. Idade ida-ne’e bele kompara nu’udar sidadaun ne’ebé seidauk iha direitu votu. Bele dehan frajil duni ba povu ida-ne’ebé seidauk kleur kore-an husi krize no trauma. 

Eleisaun antesipada akontese iha momentu ne’ebé Timor – Leste hasoru empase polítika. Situasaun ne’ebé povu Timor – Leste horik iha inserteza laran, tanba enfrenta dilemátika ida susar duni – entre hateke ba pasadu no futuru. Ida-ne’e halo esperansa ida besik atu nakaras duni, tanba orsamentu jerál estadu ba periodu ida nian hahu ramata, uza de’it ona orsamentu duosimál (orsamentu ne’ebé bele sustenta de’it ona funsionamentu Estadu) no osan la ladun sirkula di’ak  iha públiku. Situasaun ida-ne’e mós bele lori ekonomia nasionál bá besik iha the gate of collapse (di ambang kehangcuran/besik atu falla).
       
Defaktu, povu Timor – Leste konsege salva an husi situasaun inserteza ne’e, kontinua hametin estabilidade no partisipa iha eleisaun ho hakmatek. Ita fó applause boot ida ba povu tanba sira matenek duni, maduru no lakohi terus tan iha sira-nia rain rasik. Maibé situasaun polítika ida-ne’e obriga povu fila hikas ba fatin-votasaun hodi ezerse sira-nia direitu votu dala ida tan iha epoka EPA ida-ne’e.
    
Eleisaun antesipada hahoris husi polítiku sira-ne’ebé kontinua hamrook no hamlaha ba poder. Maibé kontente, tanba la rezulta krize boot durante periodu pre-leitorál no pós-eleitorál, maske iha informasaun traumátika ne’ebé espalla iha públiku. Hatudu katak povu kontinua laran-metin ba Estadu nu’udar orgaun prinsipál ne’ebé bele hahoris páz no estabilidade nasionál. Estadu bele garante duni seguransa ne’ebé efetivu durante periodu kampanã, votasaun, no EPA konsege realiza ho susesu iha Timor – Leste.

EPA akontese iha 12 Maiu 2018, iha momentu ida-ne’ebá duni, povu Timor – Leste deside entrega ukun ba Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP), tanba sukat ba kapasidade lideransa no programa ne’ebé ambisiozu hatudu iha momentu ne’ebá. AMP, Fretilin, PD, no FDD konsege hakat liu bareira eleitorál. AMP lidera ho porsentu 49.6 kompete ho Partido Esperanca da Pátria (PEP), Partido Democrático (PD), Partido Repúblicano (PR), Frente Revolucionaria do Timor – Leste Independente (Fretilin), Movimento Social Democráta (MSD), Movimentu Dezenvolvimentu Nasionál (MDN), Frente Dezenvolvimentu Demokrátiku (FDD).

Iha momentu kampaña eleitorál AMP toka maka’as no fó prioridade loos ba “dada kadoras mai Timor – Leste”. Povu Timor – Leste “liu-liu eleitor dezempregadu sira” sente atraidu ho programa ne’e, tanba indústria mina bele loke oportunidade foun ba kampu traballu, benefisia povu  no aumenta rendimentu estadu Timor – Leste nian. Programa ne’e ambisiozu duni, no fó esperansa boot ba povu Timor – Leste iha futuru.

Maibé, promesa dada kadoras mina mai Timor – Leste lada’uk mosu iha prátika reál, hanesan lyrics husi artisita olandeza Julie Zahra dehan “Just An Illusion”. Lifuan ida-ne’ebé intrepreta loloos saida maka polítiku sira hato’o ba povu Timor-Leste iha kampaña EPA. Just An Illusion signifika buat ruma ne’ebé espera atu akontese maibé laiha realidade (hanesan iluzaun de’it; akontese de’it iha hanoin). Tansá dada kadoras sai promesa ida just an illusion? Tanba promesa dada kadoras lahetan prioridade hafoin AMP governa VIII Governu Konstitusionál.

Iha debate programa VIII Governu Konstitusionál, Primeiru Ministru Taur Matan Ruak hatan, dada kadoras mai Timor – Leste hanesan mehi AMP no povu Timor – Leste nian. Ida-ne’e relativamente bele Ita atinji iha futuru depende ba esforsu Estadu eh Governu no vontade timoroan tomak nian. Mehi ida-ne’e hanesan mós wainhira povu Timor – Leste mehi ba ukun rasik an  maibé atu sai realidade presiza investimentu ida boot liu tan. 

Resposta ida-ne’e, defaktu, la fó serteza ba saida maka hato’o iha kampaña no liu-liu mehi ambisiozu ida-ne’ebé konvensidu eleitu nu’udar prioridade ba dezenvolvimentu nasionál durante periodu governasaun ida, tanba iha programa VIII Governu Konstitusionál la-inklui prioridade ba mehi ambisiozu ne’e.  

Seraké povu Timor – Leste tenke kontinua fó poder ba partidu no polítiku sira-ne’ebé kontinua halo iluzaun? Ne’e sai lisaun ida ba polítiku foinsa’e sira no povu iha futuru. Dada kadoras mai Timor – Leste, loos duni, nu’udar mehi no responsabilidade todan ne’ebé timoroan tomak tenke hulan. Maibé polítiku sira keta haluha katak saida mak imi hatete iha povu nian oin, ne’e mak buat ne’ebé atu halo durante periodu governasaun. Eleitor sira hili partidu ne’ebé ninia programa konvensidu no fiar ba kapasidade lideransa ne’ebé, bele duni, realiza programa sira-ne’e durante tinan lima. 

Aliansa Mudansa ba Progresu iha duni kapasidade lideransa ba governasaun no ezekusaun programa polítiku sira ba dezenvolvimentu nasionál. Maibé dada kadoras mai Timor – Leste presiza mós estudu viabilidade ne’ebé inklui kapasidade téknika no finanseira, hodi haree katak kadoras mai Timor – Leste ne’e ninia kondisaun merese duni ka lae. Iha rekursu ne’ebé preparadu ba absorve investimentu boot ne’e ka lae. Tanba industrializa mina iha Timor – Leste presiza duni rekursu humanu, finanseiru no mós kondisaun infrastruturál ne’ebé viável, nune’e bele fasilita operasionalizasaun produsaun mina ho di’ak. Ita hein katak ida-ne’e bele inklui iha aksaun anuál nu’udar ajenda espesífika Governu nian durante ukun AMP nian.   

Povu Timor – Leste mós presiza rezultadu estudu ba mehi ambisiozu ida-ne’e, hodi hatene katak dada kadoras mai Timor – Leste, bele ka lae? Ita mós hanoin Governu halo tiha ona investimentu balun iha rai maran, dezenvolvimentu rekursu humanu no konstruksaun infrastrutura sira. Maibé koñesimentu klean ba teknolojia no dezenvolvimentu infrastruturál ne’ebé avansadu presiza duni, kuandu ita hakarak kadoras tenke dada mai hodi fó oportunidade servisu, benefisia povu no aumenta rendimentu estadu nian. Maibé sira-ne’e ita haree la eziste iha prioridade iha ajenda dezenvolvimentu nasionál durante periodu VIII Governu Konstitusionál.  

Enkuantu dezenvolvimentu indústria mina bele ajuda duni kresimentu rendimentu povu nian, loke oportunidade servisu ba foinsa’e sira no fó impulsu ba kresimentu investimentu iha área sira seluk tan. Tanba ne’e, operasionaliza indústria mina iha Timor – Leste bele fó liutan oportunidade ba timoroan atu iha rendimentu, liu-liu hasa’e povu nian rendimentu no promove kresimentu ekonomia nasionál. 

Maibé molok kadoras mina mai, loos duni, Governu tenke halo estudu viabilidade ba instalasaun kadoras, refere ba kondisaun jeográfika, impaktu ba ambiente, seguransa no seluk tan ne’ebé sai fatór determinante ba instalasaun ne’e rasik. Katak Governu tenke hatene oinsá kadoras ne’e bele dada mai iha Timor – Leste.  

Governu tenke haree mós polítika ne’ebé bele ajuda foinsa’e sira-ne’ebé seidauk preparadu, bele kompete iha merkadu traballu kuandu indústria boot ida-ne’e akontese iha Timor – Leste.  Tanba indústria boot hanesan ne’e bele fó espasu ba invazaun traballador sira estranjeiru iha ita-nia rain, hanoin fali ba kualidade rekursu humanu ita nian ne’ebé sei menus tebes. Timor – Leste labele taka dalan duni ba traballadór estranjeiru, tanba adota hela polítika merkadu livre ka lakleur tan sai membru ba ASEAN. Timoroan barak mak sai husi Timor – Leste nu’udar traballadór estranjeiru iha rai seluk; ita haruka ita-nia ema sai, ita mós tenke simu ema nian tama iha ita-nia rain.

Hanesan hanoin ida, rekursu humanu iha Timor – Leste seida’uk iha kualidade di’ak natoon, menus koñesimentu ba siénsia no teknolójia. Tan ne’e Timor – Leste presiza tebes atu estabelese National Training Center ida, ne’ebé maka foka ba dezenvolvimentu no transferénsia koñesimentu ba foinsa’e sira kona-ba siénsia no teknolójia. Ida-ne’ebé hanesan fatin importante ba aprendizajen no prátika siénsia no teknolójia; fatin ne’ebé bele prepara no hariku scientific and technological skills no forma timoroan sai produtu ne’ebé folin iha merkadu traballu eh prontu uza husi empregadór sira.  
    
Kestaun sira-ne’e bele ita konsidera nu’udar preparativa fundamentál hodi hateke ba oioin dook liutan, molok ita hahu indústria boot ida iha ita-nia rain. Tanba oras ne’e daudauk ita seidauk iha kondisaun viável ba realizasaun “dada kadoras mina mai Timor – Leste.” Lasignifika imposível ba ita atu realiza indústria boot ne’e, maibé ita presiza tempu atu prepara an didi’ak nune’e bele hetan duni benefisiu ba povu no Estadu ida-ne’e. 

Maibé, hafoin ita hatene katak indústria mina ne’e importante ba povu Timor – Leste, polítiku sira projeta mehi ida-ne’ebé sei hanesan iluzaun. Ladun furak liutan, wainhira laiha prioridade iha programa Governu nian durante tinan lima. Polítiku sira konsidera asuntu dada kadoras hanesan electoral trapping (lasu eleitorál). Afinál la sai hanesan programa ne’ebé eleitu ba ajenda dezenvolvimentu nasionál durante tinan lima governasaun (Just An Illusion). Ida-ne’e justifika loloos matenek nain balu nia lian “Politics is a dirty game and a lot of trappings.” 

Dada kadoras mai iha Timor – Leste nu’udar mehi ne’ebé pendente, no sai  hanesan political trickery hodi buka halakon de’it adversáriu polítiku. Tanba mehi ambisiozu ida-ne’e lahatudu nu’udar realidade iha prátika polítika, no liu-liu ezkluidu husi ajenda dezenvolvimentu nasionál periodu VIII Governu Konstitusionál. Mehi ambisiozu ida-ne’e povu tenke hein tan tinan barak, maske sira hili tiha ona liuhosi EPA, nu’udar ajenda importante ba dezenvolvimentu nasionál durante tinan lima.   
    
Loos duni, programa sira iha kampaña eleitorál hanesan iska hodi hetan konfiansa ba ukun. Polítiku sira matenek duni – rekolla iska ne’ebé fresku hodi lasu eleitór sira. Maibe bele hamihis liutan eleitor sira (povu) nia konfiansa kuandu iska ne’e la’ós hanesan iska konkreta. Signifika programa ambisiozu sira-ne’ebé lori ba konvense povu lahutudu iha aksaun reál. Simples liu, wainhira ita-nia promesa lahatuur iha programa prioridade Governu ida nian, bele hamihis liutan konfiansa povu nian. Povu hatene kedas karik, katak kadoras mina mai Timor just an illusion iha momentu ne’ebá, sira la devia fó konfiansa ukun ida-ne’e. Maibé etu sai tiha ona sasoro, hakarak halo oinsá tan. It is just an illusion – ne’e akontese de’it iha hanoin! Povu kala tenke hein tan tempu barak atu konkretiza mehi ambisiozu ne’e, maske mehi ida-ne’e eleitu ba prioridade nasionál iha governasaun ida. Ita hotu espera katak la akontese tan programa iluziva iha futuru, ne’ebé koko lasu eleitor sira hanesan ne’e. Good luck, and see you next five years! ****

No comments:

Post a Comment